Kategorija: Tehnologija

Xiaomi je nedavno najavio svoje Q1 planove za globalno uvođenje MIUI 13 baziranog na Androidu 12. Jučer je najavljeno ažuriranje za Redmi 10 čime je postao prvi jeftini uređaj koji je dobio MIUI 13, a sada su na redu Redmi Note 8 (2021.) i Note 10 Pro koji također dobivaju nadogradnju na Android 12.

Redmi Note 8 (2021) MIUI 13

Ažuriranje nosi verziju firmvera V13.0.2.0.SCUMIXM za Redmi Note 8 (2021) i uvodi “Globalnu” regiju. Cijeli ROM je veličine 2,7 GB i dolazi sa sigurnosnom zakrpom za siječanj. To što je označeno kao “stabilna beta” što znači da se tek treba uvesti u široku upotrebu, ali kada bude sigurno da nema kritičnih bugova, trebalo bi je dobiti više korisnika.

Službeni popis promjena otkriva da osim što donosi najnoviju MIUI verziju na uređaj, ažuriranje također donosi bolju optimizaciju za neke aplikacije i cjelokupno poboljšanje stabilnosti sustava.

Redmi Note 10 Pro MIUI 13

Redmi Note 10 Pro također dobiva MIUI 13 ažuriranje, međutim, za sada je ograničeno samo na Europu. Ažuriranje dolazi s brojem verzije V13.0.3.0.SKFEUXM i izlazi na uređaje u EU (nije poznato kad će stići van Europske Unije). Ažuriranje ima veličinu od 3,3 GB i slično ažuriranju Note 8, označeno je kao “stabilna beta”. Ažuriranje će biti objavljeno za opće korisnike nakon što se proglasi da nema bugova

Službeni popis promjena nema puno za reći o sadržaju ažuriranja i promiče optimiziranu izvedbu sustava i poboljšanu sigurnost i stabilnost sustava što može ukazivati na uključivanje sigurnosne zakrpe za siječanj.

Očekuje se da će i korisnici Redmi 10 Pro izvan Europe također uskoro dobiti ovo ažuriranje.

Objava Redmi Note 10 Pro i Redmi Note 8 počinju primati MIUI 13 prenijeta sa portala Bajtbox.

Ono što je ranije smatrano cijelim svemirom je zapravo bila naša Galaksija. Do prije sto godina nismo znali da li postoje druge galaksije ili ne. Dvadesetih godina dvadesetog veka je tek otklonjena sumnja da li su neki magličasti objekti koje vidimo na nebu magline u okviru naše galaksije ili su to druge galaksije.

Sto godina kasnije, pomoću napredne tehnologije, u mogućnosti smo da otputujemo dalje nego što naš um može da pojmi i osvijesti.

“E, sad, treba da dočaram, koliko je to daleko. To je prosto mnogo daleko”, kaže nam na početku razgovora dr Dejan Urošević, profesor više predmeta na Katedri za astronomiju Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Na putovanje smo krenuli sa Zemlje.

“Prvo prolazimo kroz, naravno, Zemljinu atmosferu, ona je gusta, najgušća je pri samoj zemlji, kako idemo gore, sve više i više, ona je sve razrijeđenija. Kad izađemo iz atmosfere i kada izađemo iz dominantnog dejstva Zemljine gravitacije onda možemo da kažemo da smo izašli u kosmos”, počinje Dejan Urošević naše putovanje kroz galaksije.

Kada smo prošli i kroz posljednji sloj Zemljine atmosfere, našli smo se između Zemlje i Mjeseca.

“I sad odjednom nema te atmosfere i to sad sve drugačije izgleda, sredina je mnogo razrijeđenija. Mi se nalazimo i dalje blizu Zemlje, tu smo između Zemlje i Mjeseca. Nebo je crno, ka Suncu je malo svijetlije. Nema difuznog svijetla. Nama atmosfera daje da nam je cijelo nebo svijetlo danju, a tamno noću, a tamo je tamno. Pritisak jako nizak, to je gotovo vakuum”, nastavlja dr Dejan Urošević.

Na putovanju kroz galaksije, na koje smo krenuli sa Zemlje, sljedeća stanica je Sunčev sistem.

Osam planeta i Sunce kao glavni objekat, čiji je gravitacioni uticaj dominantan i drži sve planete na okupu. Četiri stenovite planete Merkur, Venera, Zemlja i Mars i onda Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, kao veliki gasni džinovi. Između Marsa i Jupitera, to jest između stenovitih malih planeta i gasnih džinova, se nalazi asteroidni pojas, sa velikim brojem stenovitih objekata – asteroida, od kojih je najveći Ceres.

“Po nekoj raspodijeli, gdje treba da se nalaze planete na nekoj udaljenosti od Sunca, tu bi trebalo da se nalazi planeta, gdje je taj asteroidni pojas, ali nje nema zbog dominantnih uticaja Jupitera kao ogromne planete tu nije mogla da se stvori još jedna planeta”, objašnjava Dejan Urošević, a onda nas vodi dalje.

“Zvijezda Sunce sa svojim planetama je jedna od, recimo, 200 milijardi zvijezda koje se nalaze u jednom zvijezdanom sistemu i taj sistem se zove Galaksija sa velikim G ili Mliječni put, kako mi zovemo našu.”

U Mliječnom putu Sunce nema nikakav privilegovan položaj u odnosu na druge zvijezde.

“Kada biste gledali Galaksiju odozgo ona izgleda kao nekakav približan krug, a kada biste gledali sa strane taj sistem je pljosnat i ima spiralne grane. Naša Galaksija bi trebalo da bude spiralna, a Sunce se nalazi na dvije trećine radijusa tog kruga, ako gledate odozgo”, pojašnjava nam Dejan Urošević.

“Ono što svakako možemo vidjeti u šetnji kroz Galaksiju, kao neke krupnije strukture jesu i zvijezdana jata, dakle, skupine zvezda koje su po broju i po zapremini mnogo manje od galaksije. Postoje dvije vrste takvih skupina, jedno su zbijena odnosno globularna zvezdana jata koja izgledaju sverično i sadrže i po nekoliko desetina i stotina hiljada zvezda unutar sebe; a drugo su razvijana zvijezdana jata, odnosno razbijena zvijezdana jata koja nemaju određenu strukturu vizuelno i sastavljena su od mnogo manje zvijezda”, kaže Nikola Božić, astronom i programski direktor Istraživačkog centra Petnica.

“Glavni konstituenti galaksija su zvijezde, koje su sjajne. I naša galaksija ima nekoliko stotina milijardi zvijezda. Znači možemo zamisliti da galaksija ima sto, dvesta ili trista milijardi zvijezda sličnih Suncu i samimim tim njena masa, barem ta koja svijetli je prvenstveno određena masom tih zvijezda i naravno jedan mali dodatak, jedna mala primjesa toj masi jeste upravo i masa tog gasa i prašine koji se nalaze između tih zvijezda, a koji i te kako važan zbog nastanka novih zvijezda”, dodaje Stanislav Milošević, asistent na Katedri za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu.

“Ono što najviše privlači pažnju u toj evoluciji i životnom putu jedne zvijezde jesu eksplozije zvijezda. Ako se ispune određeni uslovi može doći do eksplozije omotača zvijezde u obliku supernove i tada dolazi do širenja materije iz tog omotača zvijezdanog kroz prostor, a unutar one materije koja ostaje van eksplozije, dakle ako je omotač eksplodirao, dakle ona centralna struktura u centru te zvezde može da nastane crna rupa”, kaže Nikola Božić.

“U centru naše galaksije nalazi se supermasivna crna rupa i u centru većine galaksija, koje su morfološki slične našoj galaksiji, zapravo nalaze se supermasivne crne rupe. To su kompaktni objekti koji imaju veliku masu, reda, preko milion masa Sunca, u nekim galaksijama čak i preko milijardu masa Sunca i koji i te kako definišu tu dinamiku objekata koji se nalaze u njihovoj blizini” – Stanislav Milošević.

Pored konstituenata galaksija koje vidimo, Stanislav Milošević, na našem putu kroz galaksije, nastavlja da nas vodi i kroz dijelove koje ne vidimo.

“Ako zamislimo galaksiju kao neki pljosnati disk sa spiralnim granama sa zvijezdama, sa gasom, cijeli taj disk bi bio zapravo nestabilan i raspao bi se poslije kratkog vremenskog intervala. Da se ne bi taj disk raspao, odnosno on se ne raspada iz razloga što se ceo taj disk nalazi u jednom sverno-simetričnom, Halo-u, odnosno sveri tamne materije”.

Kakve sve mogu da budu galaksije?
Pričajući o Mlečnom putu, profesor Dejan Urošević naglasio nam je da bi on trebalo da bude spiralan. I to nije rekao slučajno.

“Kad smo mi u našoj Galaksiji, mi imamo problem da je vidimo, da njenu strukturu odredimo. Postoji jedan veliki problem da vi iznutra vidite svoju okolinu. I za to postoje nekakvi drugi metodi. Vi ne gledate samo običnim teleskopima, optičkim, nego postoje i radio teleskopi, postoje infracrveni teleskopi, postoje x teleskopi, gama… u svakoj oblasti talasnih dužina vi imate specijalizovan teleskop da vidi takvo zračenje. I onda vi tim drugim metodama možete da mapirate galaksiju, kol’ko-tol’ko, i da zaključite da je ona takva kakva je”, objašnjava Dejan Urošević. Ono što naučnici sigurno znaju, to je da je naša Galaksija diskolika, jer da je sistem drugog obilika on se na noćnom nebu, a kada gledamo sa Zemlje, ne bi projektovao kao beličasta traka.

Međutim, isti ti razni teleskopi omogućavaju naučnicima da veoma dobro vide galaksije izvan naše.

“Neka osnovna morfološka podela po obliku jeste na spiralne i eliptične i naravno imate neke nepravilne galaksije i nekakve sočivaste koje imaju miks osobina spiralnih i eliptičnih. Naravno, galaksija ako je spiralna, ne mora, cijeli svoj život da bude spiralna, prosto može da se desi sudar dvije spiralne galaksije da od njih nastane eliptična, tako što se ta struktura diska, koja je recimo tipična i za naš Mlečni put, prosto rasturi”, objašnjava Stanislav Milošević.

Da li se galaksije kreću?
Sve se u svemiru kreće. Kao što se Zemlja rotira oko svoje ose, Mesec oko Zemlje, pa se oni kreću oko Sunca, tako se Sunce kreće, nekim svojim kretanjem oko centra naše Galaksije. A onda naša Galaksija, zajedno sa još dvije masivne, M33 i M31, i još sedamdesetak manjih, čini lokalnu grupu galaksija, koje su međusobno gravitaciono vezane i sve te galaksije se kreću oko centra mase koje otprilike prave tri najmasivnije galaksije. I što je veća skala, sve su veće i veće brzine.

“Postoje i neke super masivne galaksije. Zovu se kodominant ili skraćeno CD galaksije i to su eliptične galaksije koje se nalaze u centrima galaktičkih jata oko kojih se kreću ove galaksije sa oboda jata”, objašnjava Stanislav Milošević.

U našoj lokalnoj grupi galaksija gde se sve galaksije kreću oko zajedničkog centra mase, najuticajnija je galaksija u Andromedi (M31), jer je najmasivnija. Te galaksije u odnosu na nas imaju kretanje koje može da bude približavajuće, u takvom globalnom kretanju, jer se sve zajedno kreće oko zajedničkog centra mase, ili udaljavajuće. To se u astronomiji zove crveni i plavi pomak doplerovskog tipa. Crveni pomak je onaj kada vidite da se nešto udaljava od vas, a plavi pomak je kada se nešto približva vama.

Ali kad izađete iz naše lokalne grupe galaksija, sve ostale galaksije pokazuju crveni pomak, sve galaksije “beže” od naše lokalne grupe galaksija, piše Nationalgeographic.

Ta posmatranja su išla u prilog tome da se kosmos širi.

“I to je, možda jedna od zanimljivijih stvari vezano za šetnju ili putovanje kroz galaksije, zato što nam daje i tu informaciju da nismo jedinstveni kao Sunčev sistem”, završava Nikola Božić.

Halejeva kometa stiže sasvim do periferije Sunčevog sistema, da bi se potom vratila sve do Zemljinog komšiluka.

Prije sto četrdeset pet miliona godina, jedan određeni sauropod se osjećao loše. Iz nozdrva mu je curila sluz, patio je od groznice i kašlja koji nadraživao njegov dugačak mišićav vrat. Bolest je možda čak bila smrtonosna i tako je ozbiljno uticala na zdravlje dinosaurusa da je ostavila vidljive dokaze u njegovim fosilizovanim kostima.

Ovi čudni ostaci su sada prvi dokaz respiratorne infekcije kod dinosaurusa, sugerišu paleontolozi.

Šta je mučilo jadnog sauropoda, zvanog “Doli”, naučnicima koji su proučavali ostatke životinje nije odmah bilo jasno. Paleontolog Keri Vudraf iz Muzeja dinosaurusa Great Plains u Montani je 2018. istraživao ovog biljojeda kada je primijetio nešto čudno. U šupljinama vratnih kostiju dinosaurusa bile su izrasline koje su izgledale poput brokolija.

“Pregledao sam mnogo pršljenova sauropoda i vidio sam neke čudne stvari, ali nikada nešto poput ovih struktura”, kaže Vudraf.

Vudraf je objavio fotografije na društvenim mrežama i brzo je dobio odgovore od istraživača koji su prepoznali da su strukture slične izraslinama koje mogu da se vide kod živih ptica i drugih gmizavaca. Neki od tih naučnika pridružili su se Vudrafu u proučavanju fosila, koji pokazuje znake bolesti u plućima, zaključio je tim u novom radu u časopisu Scientific Reports.

“Bolesti su prisutne kod životinja od početka njihove evolucije”, kaže Evan Volf, koautor studije i paleopatolog u Muzeju Stenovitih planina u Montani.

Fosili poput Doli omogućavaju stručnjacima da prate evoluciju savremenih bolesti.

“Uzorci poput ovog mogu pomoći da se rasvijetli koje vrste bolesti su pogađale dinosauruse prije nekoliko miliona godina”, kaže paleontolog iz Oškoš Univerziteta Viskonsin, Džozef Peterson, koji nije bio dio istraživačkog tima.

Dijagnostika bolesti kod dinosaurusa

Dijagnostikovanje bolesti kod dinosaurusa nije lako, posebno kada je pacijent mrtav skoro 150 miliona godina. Postoji mnogo različitih bolesti koje mogu izazvati respiratorne infekcije, pa su naučnici morali da suze mogućnosti.

Alati poput rendgenskih snimaka i CT skeniranja tankih dijelova kostiju mogu otkriti mikrostrukturu fosila i dati ključne informacije. Ali glavni dokaz da je ovaj dinosaurus imao respiratornu infekciju dolazi iz poređenja njegovih kostiju sa kostima drugih životinja.

Ptice su živi dinosaurusi, a krokodili su najbliži živi rođaci dinosaurusa kao grupa, napominje Volf, tako da su bolesti ili imunološki odgovori koji su podijeljeni između njih vjerovatno bili relevantni i za neptičje dinosauruse poput Doli. Sauropodi poput Doli takođe su imali složen sistem vazdušnih kesa u i oko svojih kostiju kao deo svog respiratornog sistema, baš kao što to imaju moderne ptice.

Na osnovu proučavanja Doli i drugih organizama, Vudraf, Volf i kolege sugerišu da je najvjerovatniji krivac bolest slična pneumoniji poznata kao aerosakulitis. Umjesto da bude specifičan virus ili patogen, zračni aerosakulitis opisuje upalu ili infekciju vazdušnih kesa, koju mogu izazvati bakterije, gljivice ili virusi. Savremene kokoške, na primjer, mogu dobiti aerosakulitis od E. coli kada se drže u nehigijenskim uslovima.

“Autori predstavljaju jake posredne slučajeve za aerosakulitis”, kaže paleontolog Sintija Fauks sa Univerziteta Vašington, koja nije bila uključena u novu studiju. Konačna dijagnoza je teška, čak i kod živih životinja, ali način na koji su kosti dinosaurusa reagovale na bolest može da pokaže kako živi kičmenjaci reaguju na istu bolest.

“Možemo da primjenimo ono što znamo o postojećem odgovoru kostiju na bolesti na praistorijske životinje i donesemo logične zaključke”, kaže Fauk.

Na osnovu posmatranja živih ptica sa aerosakulitisom, Vudraf i njegove kolege smatraju da se dinosaurus Doli sigurno borio sa bolešću. “Kašalj, poteškoće sa disanjem, letargija, groznica, kijanje i dijareja — sve su to simptomi izraženi kod ptica i danas”, kaže Vudraf.

Bolest je možda bila smrtonosna za Doli. Iako ne postoji način da se sa sigurnošću utvrdi kako je dinosaurus umro, Vudraf primijećuje da su se dinosaurusi poput Doli vjerovatno kretali u krdima, ali je bolesna životinja možda zaostala ili napustila grupu. Postoji mogućnost da je bolest potpuno iscrpjela Doli, a takođe je moguće i da je neki predator bolesnog dinosaurusa vidio kao lak plijen, piše Nationalgeographic.

NJUJORK – Najveća svjetska berza kriptovaluta, Bajnens, planira strateško ulaganje od 200 miliona dolara u Forbs, izdavačku kompaniju i magazin s tradicijom dugom 104 godine, saznaje američka televizija CNBC.

Sredstva će pomoći Forbsu da u prvom tromjesečju sprovede planirani izlazak na berzu spajanjem sa jednom kompanijom posebne namjene za akvizicije, ili SPAC, koja kotira na tržištu, rekli su američkom mediju izvori upoznati s dogovorom.

Bajnens će preuzeti od institucionalnih investitora polovinu od 400 miliona dolara obaveza, koje je Forbs najavio u avgustu, rekli su izvori CNBC-a, koji nisu željeli da budu imenovani prije nego što transakcija bude objavljena.

To će Bajnens učiniti jednim od dva najveća vlasnika Forbsa, pri čemu će ova izdavačka kuća biti izlistana na Njuorškoj berzi pod oznakom FRBS, dodaje se u tekstu. Kripto kompanija će takođe dobiti dva mjesta u devetočlanom bordu direktora Forbsa.

Ovaj potez ukazuje na sve veći uticaj u stvarnom svijetu kripto sektora, koji bilježi rast vrijednosti i stvara novu klasu milijardera usljed globalnog interesovanja za digitalnu imovinu. Ovo je prva velika investicija neke kompanije iz kripto sektora u jedan tradicionalni medij u SAD-u.

Forbs je prije više od jednog vijeka osnovao djed glavnog urednika i dvostrukog predsjedničkog kandidata Stiva Forbsa. Ova izdavačka kuća je 2014. godine prodala 95 posto udjela kompaniji Integrejtid Vejl Media, sa sjedištem u Hong Kongu, za 475 miliona dolara.

Forbs je poznat po svojoj godišnjoj rang listi najbogatijih poslovnih ljudi na svijetu. Tanjug

Objava Kripto berza Bajnens kupuje udio u Forbsu za 200 miliona dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Xiaomi je od svojih početaka bio poznat po tome što ima fantastičan omjer uloženo dobiveno, a ovaj Redmi TV Soundbar ne izgleda kao nikakva iznimka tom pravilu. Naime za cijenu od samo 49.22 EUR, i to na EU skladištu s porezom već uračunatim u cijenu, možete dobiti ovaj 30W TV Soundbar koji nije samo to – nego i Bluetooth zvučnik! Kada vam ne treba za TV, povežete ga na telefon i puštate glazbu. Za te novce često se ne može pronaći ni pristojan Bluetooh zvučnik, a kamoli da je još soundbar. Najbolje od svega je što se prizvod nalazi na EU skladištu pa možete računati i na besplatnu i brzu dostavu (do 5 radnih dana).

Redmi TV Soundbar ima elegantan i neupadljiv dizajn koji će se uklopiti u bilo koji dom. Ima dva zvučnika dimenzija 45 x 80 mm, snaga je 30W, a otpor 4Ω. Dimenzije uređaja su 80 x 10 x 10 cm. Od ulaza ima SPIDF i AUX, a na njega se može povezati i Bluetoothom. Ponuda je ograničenog trajanja (do isteka akcijskih zaliha), a ako vam djeluje zanimljivo više informacija možete pronaći na linku ispod.

---

Link za više informacija i kupovinu – https://bit.ly/3GVjhLH
Dostava: Brza i besplatna. Moguća samo u zemlje članice EU.

---

(Sponzorirani članak)

Objava Ovaj Redmi TV Soundbar sada je SAMO 49 EUR na EU skladištu uz besplatnu i brzu dostavu! prenijeta sa portala Bajtbox.

BANJALUKA – Tačno onoliko koliko je Vlada Republike Srpske procijenila da će koštati, „Prointer ITSS“ je ponudio za održavanje Data centra Vlade RS i kao jedini ponuđač dobio ugovor vrijedan milion KM. Koliko se u Vladi žurilo sa donošenjem ove odluke pokazuje obrazloženje u kojem su naveli potpuno drugi tender.

Generalni sekretarijat Vlade RS je u decembru prošle godine raspisao tender za jednogodišnje održavanje Data Centra i infrastrukture Informacionog sistema Vlade RS.

Procijenjena vrijednost nabavke bila je 854.700 KM bez PDV-a, odnosno 999.999 KM sa PDV-om, što je o odnosu na godinu ranije više za oko 100.000 KM, a u odnosu na 2018. za čak 700.000 KM.

„Prihvata se preporuka Komisije za nabavku  i ugovor dodjeljuje ponuđaču „Prointer ITSS“ – član Infinity International Group, sa cijenom od 854.700 KM bez PDV-a i 999.999 KM sa PDV-om“, navedeno je u odluci o dodjeli ugovora.

Međutim, zanimljivo je obrazloženje odluke u kojem se navodi da se postupak javne nabavke odnosi na potpuno drugi posao.

Dok se u odluci navodi da se ugovor za „javnu nabavku usluga koje se odnose na na  održavanje Data Centra i infrastrukture Informacionog sistema Vlade RS“ dodjeljuje „Prointeru“, u obrazloženju iste odluke piše da se „nabavka odnosi na održavanje Jedinstvenog informacionog sistema za registraciju poslovnih subjekata u RS“.

U Transparency Internationalu za CAPITAL kažu da je generalni sekretar Vlade RS donio odluku gdje na nekoliko mjesta miješa dva različita naziva javne nabavke.

„Ovo bi bilo sporno da je više ponuđača dostavilo ponudu jer bi to bio osnov za žalbu, koja suštinski vjerovatno ništa ne bi promijenila, ali bi mogla da prolongira sam postupak. Ova očigledna omaška službenika koji je izrađivao tu odluku ukazuje na činjenicu da Vlada RS često ovom ponuđaču dodjeljuje ugovore i da je to ono što svakodnevno vidi među papirima tako da i ne obraća mnogo pažnju na to koji je postupak u pitanju“, kaže Damjan Ožegović iz TI BiH.

On je pojasnio da je i u postupku za održavanje Data centra i za održavanje sistema za registraciju jedini ponuđač bio „Prointer“ i da su i vrijednosti veoma slične.

„Takođe, ono što je sporno je što su oba ova ugovora milionske vrijednosti, a na njih se javlja samo jedna firma koja očigledno jedina može da ispuni tražene uslove. U odluci vidimo i da ovaj ponuđač unaprijed dostavlja ovjerene sve sertifikate i dokumente koji su traženi, a koje nije dužan odmah dostaviti“, rekao je Ožegović. 

CAPITAL je ranije objavio i da je održavanje Data centra Vlade RS poskupjelo za četiri godine za više od 300 odsto.

Taj posao, za koji je posljednjih godina zadužena isključivo firma „Prointer“, 2018. godine koštao je 300.000 KM dok će sada Vlada isti posao platiti samo jednu marku manje od milion maraka.

CAPITAL: M. Čigoja Ljubojević

Objava Vlada pomiješala tendere u žurbi da „Prointeru“ da milion KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Instagram, piše TechCrunch, uvodi novu karticu pod imenom ‘Yout activity’ (vaša aktivnost) koja korisniku dozvoljava uvid u aktivnosti unutar aplikacije. Kompanija je ovu značajku počela isprobavati prošle godine te ju sad planira dostaviti svim korisnicima.

Nova kartica dozvoljava grupno brisanje sadržaja i interakcija, uključujući priče, objave, reelse, komentare, lajkove i interakcije sa naljepnicama u pričama. Također ćete moći sortirati i filtrirati sadržaj i interakcije po datumu te tražiti prošle komentare, lajkove i odgovore na priče iz određenog vremenskog razdoblja.

Korisnici će, nastavlja izvor, također imati mogućnost pretraživanja sadržaja kojeg su nedavno izbrisali ili arhivirali, pretražiti povijest pretrage, vidjeti poveznice koje su klinuli i vrijeme koje su proveli na platformi. Za pristup novoj kartici samo treba otići do profila i pritisnuti na izbornik smješten u gornjem desnom kutu ekrana te nakon toga birati stavku ‘Your activity’.

Instagram također uvodi novi ‘Security checkup’ odnosno provjeru sigurnosti. Kompanija je ovu značajku, kao i gore navedenu, počela testirati prošle godine te ju je prije svega isporučivala ljudima čiji su računi pretrpili hakerske napade. Ovaj vodič korisnike provodi kroz osiguravanje računa koristeći odvojene korake – aktivnost prijava, pregled profilnih informacija, provjeru svih računa koji dijele informacije prijave sa Instagramom te ažuriranje sigurnosnih informacija poput telefonskog broja ili email adrese. ‘Security checkup’ se može učitati odlaskom u postavke.

Kompanija je također najavila da testira novi način na kojeg korisnici mogu provjeriti identitet uz pomoć prijatelja, ne bi li dobili ponovni pristup računu. Značajka radi tako da se prvo unese stara lozinka i nakon toga bira dva prijatelja koji moraju odgovoriti u 24 sata. Ako oba prijatelja potvrde vaš račun unutar 24 sata, moći ćete unijeti novu lozinku.

Za kraj, tu je i nova profilna traka koja prikazuje nadolazeće prijenose uživo, prenosi tportal.

Jučer je Samsung predstavio Samsung Galaxy S22 seriju pametnih telefona, a predstavljena su tri modela – Samsung Galaxy S22, Samsung Galaxy S22 Plus i Samsung Galaxy S22 Ultra. Ova tri telefona od danas su dostupna za prednarudžbe širom svijeta, a isporuke će krenuti od 25.02.2022. godine. U nastavku članka donosimo cijene telefona na ključnim tržištima.

Samsung Galaxy S22 ove godine stiže u kompaktnim gabaritima, iako se to moglo reći i prošle godine za Samsung Galaxy S21, no Galaxy S22 je zaista istinski mini flagship telefon. Ostaje za vidjeti kako će se prodavati, jer u posljednjih nekoliko godina malo se ko pohvalio dobrom prodajom kompaktnih telefona, a ovdje, prije svega, mislimo na iPhone 12 mini.

Samsung Galaxy S22+ stiže sa nešto manjim ekranom u odnosu na Samsung Galaxy S21+, ali radi se o neznatnoj razlici, dok najveću promjenu u odnosu na prethodnika donosi Samsung Galaxy S22 Ultra, koji donosi iskustvo Notea.

Samsung Galaxy S22 bit će dostupan u četiri boje – crnoj, krem, plavoj i ljubičastoj boji, a u istim bojama bit će dostupan i Samsung Galaxy S22 Plus. Samsung Galaxy S22 Ultra bit će dostupan u crnoj, plavoj i crvenoj boji. Ultra model će biti dostupan u više memorijskih konfiguracija u odnosu na običnu i Plus inačicu.

Cijene telefona u Sjedinjenim Američkim Državama su sljedeće:

Cijene telefona u Evropi su sljedeće:

Cijene telefona u Ujedinjenom Kraljevstvu su sljedeće:

Naravno, Samsung će ponuditi neke povoljne ponude za kupovinu telefona preko njihove službene web trgovine, odnosno preko njihovih ovlaštenih trgovina.

Inače, Samsung Galaxy S22 donosi manje-više iste cijene kao i Samsung Galaxy S21 serija, predstavljena početkom prošle godine.

Objava Od danas je moguće naručiti Samsung Galaxy S22! – Evo cijena na ključnim tržištima! prenijeta sa portala Bajtbox.

NJUJORK – Rudari bitkoina prodali su dio svojih udjela u posljednjih 30 dana nakon višemjesečne akumulacije, pokazuju podaci iz više izvora.

Promjena neto pozicije rudara pokazuje neto promjenu ponude bitkoina koju drže adrese rudara. Crvene trake označavaju razdoblja prodaje, dok zelene trake označavaju razdoblja akumulacije, piše CoinDesk.com

Pokazatelj se smanjio za više od 1.660 bitkoina u subotu i 1.733 bitkoina u nedjelju, prema analitičkom alatu Glassnode. To iznosi više od 147 miliona dolara u trenutnim cijenama, prema alatu za praćenje CoinGecko.

Vikend rasprodaja bila je prva za 2022., nakon prethodnog prodajnog razdoblja u novembru 2021.

Tokom posljednja dva mjeseca rudari su kontinuirano akumulirali bitkoin iako su cijene pale s 55.000 dolara na 35.000 dolara, objavila je istraživačka kompanija Delphi Digital u dnevnom izvještaju.

“Uz vikend pumpu, rudari počinju iskorištavati svoje BTC fondove jer je promjena neto pozicije rudara postala negativna po prvi put u dva mjeseca”, napisali su analitičari.

Prodaja u posljednjih 30 dana vjerovatno je pridonijela padu cijena bitkoina, jer je imovina dotakla 32.000 dolara u zadnjoj sedmici januara. Od tada se oporavila, dotaknuvši čak 45.570 dolara u utorak.

Bitkoin rudarenje je proces otkrivanja novih blokova, provjere transakcija i njihovog dodavanja u Bitkoin blockchain.

Rudar uopšteno opisuje entitet koji koristi moćne računarske resurse kako bi potvrdio mrežu i zaradio bitkoin kao nagradu zauzvrat. Održavanje takvih procesa je skupo, a rudari povremeno prodaju imetak kako bi pokrili troškove. CoinDesk.com

Objava Bitkoin rudari prodali udjele kad su cijene pale na 33 hiljade dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Virtuelna valuta je nakratko preko noći prešla granicu od 45.000 dolara po prvi put u otprilike mjesec dana, prema CoinMarketCap-u.

Kasnije je ponovo pao ispod te oznake i zadnji put se trgovao oko 44.100 dolara po novčiću.

Nije jasno šta je izazvalo najnoviji skok, ali cijena kriptovalute se poboljšava posljednjih dana. Konačno je prošlog petka ponovo koštao 40.000 dolara nakon sedmica gubitaka, piše CNN Business.

Ipak, novčić je pao za više od 34 odsto u odnosu na najviši nivo svih vremena – 10. novembra – od 68.789,63 dolara, prema podacima CoinMarketCap-a.

Tesla još uvijek posjeduje dvije milijarde dolara u bitkoinima, ali kripto volatilnost je uzela danak.

Ethereum se u međuvremenu trgovao za 3.218,98 dolara, više od 3% više nego 24 sata prije. Međutim, ta cijena je pala za više od 34% u odnosu na najviši nivo od 4.891,70 dolara.

Bitkoin je “izdržao nedavnu oluju” i dobija na zamahu, napisao je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u Oandi, u istraživačkom tekstu od ponedjeljka.

“Vidjeli smo šta bitkoin može učiniti kada se pokrene i dok je još uvijek u ranim danima, sigurno postoji razlog za razmišljanje da bi najgore moglo biti iza toga“, rekao je Erlam.

Investitori su bili uznemireni zbog digitalnih valuta i druge rizične imovine otkako su američke Federalne rezerve signalizirale da bi mogle ublažiti ekonomske poticaje agresivnije  nego što se očekivalo.

Vlade se takođe suprotstavljaju. Reuters je nedavno objavio da je ruska centralna banka predložila zabranu korištenja kriptovaluta i rudarenja. Rusija je jedna od najvećih zemalja za rudarenje kriptovaluta na svijetu, ali njena centralna banka je rekla da digitalne valute mogu predstavljati prijetnju finansijskoj stabilnosti zemlje.

Ruski prijedlog došao je samo nekoliko mjeseci nakon što je Kina pokrenula sveobuhvatno suzbijanje kriptovaluta, zabranjujući i trgovanje i rudarenje.

Ali neke zemlje prihvataju kriptovalute. Indija planira lansirati digitalnu verziju rupija, postajući posljednja zemlja koja se pridružila pomami stvaranja virtuelnih valuta koje podržava država.

A proizvođač električnih vozila Tesla još uvijek ima oko dvije milijarde dolara u bitkoinima u svom bilansu, prema podacima SEC-a.

“Vjerujemo u dugoročni potencijal digitalne imovine i kao investicija i kao likvidna alternativa gotovini”, navodi kompanija u izvještaju. CNN Business

Objava Obožavatelji kriptovaluta se raduju: Bitkoin se vraća prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.