SARAJEVO – Ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana.
FOTO: Pixabay
U izvještaju je navedeno da te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine.
“Ekonomski rast predvođen potrošnjom i investicijama se u prvoj polovini 2022. godine, pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022.godine, dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 odsto, što je povećanje od tri procentna poena od sredine 2021.godine”, precizirano je u izvještaju uz napomenu da su svi sektori doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge, uključujući turizam, imale vodeću ulogu.
Naglašeno je da zamah rasta sada počinje usporavati “u svjetlu rastućih izazova”.
“Veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti”, precizirano je u izvještaju.
Direktorika za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci Xiaoqing Yu poručuje da vlade sprovode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali da je “njihova cijena velika, jer se javlja značajno povećanje javnih rashoda.
“Od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima“, kaže Xiaoqing Yu.
U izvještaju je navedeno da će pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulirati rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji.
Takođe se očekuje se da će se u 2022. godini javni dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.
“Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH“, kaže Christopher Sheldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori.
Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.
Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju.
CAPITAL: V. P.
Objava Svjetska banka: BIH potrebne mjere koje će zaštiti najranjive od inflacije prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.