U izdanju novi broj časopisa “Računovodstvo i poslovne finansije” broj 05/22
S A D R Ž A J
1.Jasmin Omeragić
Treba li računovođa graditi svoj marketinški image
Uspješan računovođa – profesionalac mora biti brz, hrabar i odlučan, mora ulagati u vlastitu edukaciju i edukaciju svojih zaposlenih, pogotovo ako se odlučio da od računovodstva pravi svoj dobar i ozbiljan biznis. Već u tome slučaju i marketing ima važnu ulogu i svoj smisao. Naime, kako bi računovodstveni obrt i/ili pravno lice za pružanje računovodstvenih usluga vremenom snažilo svoju poziciju mora ići i na proširenje svojih usluga na poresko savjetovanje, kadrovsko i radno-pravno savjetovanje, dakle mora odgovoriti zahtjevima tržišta, a tržište mora biti upoznato blagovremeno o tome. Računovođa mora imati nove (marketinške) ideje, a najbolje su one ideje čijom realizacijom računovođa može uvjeriti svoje klijente koliko je zapravo dobra ideja koja je u svome začetku izgledala – nemoguća. Napredne marketinške ideje uvijek su dobro došle, a pogotovo u računovodstvu u kojem je gotovo pa sve uređeno propisima. Računovođa nije advokat niti sudija, ali mora biti sposoban braniti interese svoga klijenta, mora biti iskren i pošten u namjeri i djelu, a povrh svega toga, mora izgraditi sopstveni mehanizam otpornosti na svakodnevni stres, jer računovodstvo je struka koja uključuje interaktivnu usmenu, pisanu i online komunikaciju sa klijentima – korisnicima računovodstvenih usluga s jedne, te sa predstavnicima gotovo svih organa nadzora i kontrole, s druge strane. I, doista, možda je i davno bilo vrijeme da i računovođa, uz (po difoltu stečeni) profesionalni, etički i stručni kvalitet – gradi i svoj marketinški image.
2.Senaid Alić i Mehmed Budić
Računovodstveni tretman dugotrajne imovine namijenjene prodaji prema MSFI – u 5
Dugotrajna imovina je u poslovnim subjektima namijenjena prvenstveno za korištenje u proizvodnji proizvoda, pružanju usluga, prodaji robe ili može služit za različite administrativne svrhe i očekuje se njeno korištenje duže od jednog razdoblja. Međutim, menadžment poslovnog subjekta može donijeti odluku o prodaji određene dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. Računovodstveni tretman dugotrajne imovine namijenjene prodaji reguliran je u okviru MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Takva imovina će se reklasificirati iz dugotrajne imovine u kratkotrajnu imovinu i mjeriti po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je vrijednost niža. U slučaju da je subjekt klasificirao dugotrajnu imovinu kao onu namijenjenu prodaji, ali kriteriji iz MSFI-a 5 više nisu udovoljeni, subjekt će prestati klasificirati tu imovinu kao onu koja je namijenjena za prodaju. U ovom slučaju subjekt će mjeriti dugotrajnu imovinu koja prestaje biti klasificirana kao namijenjena za prodaju po nižoj vrijednosti između: njezine knjigovodstvene vrijednosti prije nego je imovina bila klasificirana kao namijenjena za prodaju, prilagođena za smanjenje vrijednosti, amortizaciju ili revalorizaciju koja bi bila priznata da imovina nije bila klasificirana kao namijenjena za prodaju i njezine nadoknadive vrijednosti u trenutku naknadne odluke da se ne prodaje.
3.Mr. oec Elman Nadžaković
Analiza troškova
Bitna pretpostavka svakog ekonomskog odlučivanja i kontrole troškova, predstavlja poznavanje troškova. Kako bi što uspješnije obavljali svoje funkcije oni koji odlučuju, moraju razumjeti ponašanje troškova prvenstveno za potrebe planiranja i kontrolinga, a s obzirom na ulogu koju ima u upravljanju troškovima, analiza troškova zauzima vrlo značajno mjesto, te predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki planiranja i kontrole troškova. U literaturi se susreću brojne podjele troškova u kojima su troškovi grupirani s različitih aspekata, a različita grupiranja troškova motivirana su po pravilu svrhom kojoj treba da služe određene grupacije. Od posebnog su značaja za poslovanje, prvenstveno jer svako povećanje troškova smanjuje profit pa se moraju pratiti i tražiti mogućnosti za njihovo snižavanje u skladu sa opsegom proizvodnje. Dakle, pored toga što proizvođači zavise od tržišne cijene, njegovo maksimizirajuće profitno ponašanje zavisi od graničnog troška, pa prema tome granični trošak predstavlja ključni koncept ponašanja u poslovanju. Cilj analize troškova kao instrumenta povećanja profita je racionalizacija i minimalizacija troškova u cilju ostvarenja većeg profita u poslovanju.
4.Doc.dr.sc.Semina Škandro
Revizija ciklusa nabavke i povezanih računa
Nabavna funkcija ima za cilj izvršiti nabavku na vrijeme uz povoljne nabavne cijene i uslove nabavke. Da bi poslovanje bilo uspješno nabavna funkcija treba da bude uspješna. Svaka greška u nabavnoj funkciji ima direktan uticaj na poslovanje, jer kroz troškove nabavke učestvuje u stvaranju troškova. Iz navedenog razloga poslovanje ove funkcije u privrednim društvima treba biti dobro organizovano, naročito kod društava koja su obveznici primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama. Revizija nabavki revidira usklađenost procesa nabavki, planiranje i odobravanje nabavki, evidenciju prijema, a u ovom radu fokus je na reviziji ciklusa nabavke i računa koji su direktno povezani sa nabavkom. Testiranje ciklusa nabavke i povezanih računa vrši se radi provjere da li su revizorski ciljevi u vezi sa poslovnim događajima ostvareni, tj. da li su ostvareni: postojanje, potpunost, vlasništvo, vrednovanje, razgraničenje, prezentiranje i objelodanjivanje. Revizor u prvoj fazi revizije ciklusa ispituje adekvatnost interne kontrole, te na osnovu dobijenih rezultata formira testove kojima ispituje računovodstveno obuhvatanje poslovnih događaja vezanih uz ciklus nabavke. Nakon sprovedenih svih testova, rezimiranja utvrđenih grešaka i odstupanja, revizor daje svoje mišljenje o objektivnosti i istinitosti informacija o usklađenosti ciklusa nabavke.
5.Dr.sc. Dinka Antić
Nova politika stopa PDV-a u EU
Usvojene izmjena Direktive u sferi PDV stopa predstavlja dalji korak ka implementaciji načela odredišta u oporezivanju u Uniji i integriranju porezne politike sa ostalim politikama EU, istovremeno uklanjajući porezne diskriminacije jednih članica u korist drugih članica koje postoje od uspostave harmoniziranog sistema PDV-a u EU. Popis dobara i usluga na koje se može uvesti snižena stopa PDV-a je moderniziran i ažuriran na način da se uključe dobra i usluge koja su ekološki prihvatljiva, a da se, istovremeno, eliminiraju fosilna goriva i ostala dobra koja doprinose emisiji CO2 iz povoljnijeg poreznog tretmana. Drugo, usvojene izmjene Direktive osigurava jednak tretman svih članica u pogledu mogućnosti primjene olakšica u sferi stopa PDV-a, koje su značile primjenu sniženih stopa (u rasponu 5%-15%), supersniženih stopa (niže od 5%) i tzv. nulte stope u domaćem prometu, koja podrazumijeva oslobađanje s pravom odbitka ulaznog PDV-a iz prethodne faze prometnog ciklusa. Dosadašnje pogodnosti u pogledu diferencijacije stopa, koje su bile rezervirane samo za “stare” članice EU, ponajviše za one koje su osnivači EZ, izmjenama se eliminiraju na način da će dosadašnje derogacije u sferi stopa biti dozvoljene svim članicama pod jednakim uvjetima i pravilima koje propisuju izmjene Direktive. Treće, izmjene Direktive omogućavaju i adekvatan i brz odgovor EU na buduće krize, poput pandemija, humanitarnih kriza i prirodnih nesreća. U vrijeme pandemije COVID-19 pokazalo se važnim osigurati pravnu fleksibilnost u donošenju mjera u sferi PDV-a, imajući u vidu da se sve izmjene moraju donijeti konsenzusom svih članica.
6.Dr. sc. Jozo Piljić
Optimalna struktura kapitala
Struktura kapitala poduzeća predstavlja odnos vlastitih i pozajmljenih dugoročnih izvora. Mada je struktura kapitala manje podložna promjenama od strukture imovine poduzeća, to nikako ne znači da upravljanje i odlučivanje o strukturi kapitala ne treba da bude predmet stalne pažnje financijskog menadžmenta poduzeća. Struktura kapitala je uvjetovana vlasničkim oblikom poduzeća i može se sagledati iz pasive bilance stanja. Pokriće potreba za kapitalom problem je strukturiranja pasive bilance stanja, a rješavanje tog problema pretpostavlja izbor adekvatne kombinacije izvora financiranja. Međutim, financiranje ne podrazumijeva samo kvantitativno pokriće potreba za kapitalom, već i pažljivo komponiranje iznosa kapitala različitog porijekla i ročnosti s ciljem da se željeni nivo poslovne aktivnosti poduzeća izbalansira s ciljnom rentabilnošću, prihvatljivim stupnjem likvidnosti i rizika, potrebnom financijskom stabilnošću, razvojnim perspektivama poduzeća, kao i mogućnostima financiranja. Komponiranje adekvatne strukture kapitala poduzeća predstavlja veoma složen problem. Tradicionalno financijsko pravilo bilo je da odnos vlastitog i pozajmljenog kapitala bude 1:1. Međutim, u uvjetima poslovanja suvremenog poduzeća praksa je ovo pravilo jednostavno demantirala i od njega se odustalo.Zbog toga, nameće se kao jedan od zaključaka da odnose u optimalnoj strukturi kapitala u stvari nije ni moguće formulirati u smislu jedne opće važeće norme, te shodno tome, svako poduzeće u konkretnim uvjetima mora tragati za vlastitim optimalnim rješenjem strukture kapitala, respektirajući pri tome sve relevantne faktore.
7.Mr Safija Žilić, dipl.oec
Primjena i opasnost od zloupotrebe mjenice u praksi
Mjenično pravo je pravo koje je strogo zakonom propisano i da je mjenica vrijednosna isprava koja u velikoj mjeri štiti potraživanja povjerioca, naravno uz sve mane koje mogu nastupiti mahinacijama dužnika koje se u praksi ne mogu ni izbjeći. Svakako stoji preporuka da se potraživanja zaštite mjenicom, ali pri tome treba osigurati poštovanje propisanih uzusa i pravila, jer svako kršenje pravila za sobom povlači ništavu mjenicu, a to je u prevodu nemogućnost zaštite svojih potraživanja. Poslovanje sa bjanko mjenicom zahtijeva poznavanje mjeničnog prava jer u protivnom mjenica može štetiti i samom imaocu mjenice ako ne postupa u skladu sa zakonom. U poslovnoj praksi treba izbjegavati primjenu bjanko mjenice, a ako se kao takva izdaje onda je potrebno da trasant odnosno izdavalac upiše klauzulu „ne po odredbi“ jer se time sprečava mogućnost njene zloupotrebe. Bitno je da se stranke jasno dogovore o sadržaju mjenice i da se kod ispunjavanja mjenice u cijelosti primjenjuju ne samo odredbe Zakona o mjenici već i standardi poslovne mjenične prakse.
8.Dr. sci. Jasmina Hurić
Fiskalni sistemi u Federaciji BiH – zakonski okvir i aktuelnosti
Fiskalni sistem jedne zemlje predstavlja skup svih zakona i drugih propisa, kao i instrumenata i mjera koji se odnose na finansijske aktivnosti, odnosno na prikupljanje finansijskih sredstava i njihovo usmjeravanje na ime stvaranja općih uslova života i privređivanja u društvenoj zajednici. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina možemo s pravom kazati da je njen fiskalni sistem izrazito složen i postavljen na nekoliko nivoa, što je sve određeno strukturom vlasti prema Ustavu Bosne i Hercegovine. Pitanje fiskalizacije je samo jedan mali segment fiskalnog sistema, a odnosi se na fiskalne zakone osmišljene da bi se izbjegle prevare trgovaca i da bi se sav gotovinski promet uveo u regularne ekonomske tokove. Termin fiskalizacija se uglavnom vezuje za fiskalnu kasu – uređaj koji služi da se registruje promet i da se on može kontrolisati od strane nadležnog poreznog i inspekcijskog organa. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina fiskalizacija je regulisana na entitetskim nivoima. U većem bosansko-hercegovačkom entitetu fiskalizacija se reguliše Zakonom o fiskalnim sistemima, a u Republici Srpskoj Zakonom o fiskalnim kasama. Prema definiciji samog pojma fiskalizacije može se reći da na nivou Federacije sam naziv Zakona o fiskalnim sistemima nije adekvatan, jer je pitanje fiskalnih sistema daleko širi pojam, a pojam fiskalizacije (koja se reguliše spomenutim zakonom) uglavnom se odnosi na fiskalne kase.
9.Nedim Čustović
Uspostava finansijskog upravljanja i kontrola u FBH i RS (Praktični primjeri-prvi dio)
Iz definicije FUK-a, evidentno je da sistem obuhvata cijelu organizacionu strukturu i sve poslovne transakcije, iz čega proizilazi da nosioci uspostave FUK-a (u jednoj jedinici lokalne samouprave (JLS), općini, gradu će se usmjeriti u prvom redu na pravilan i temeljit popis svih poslovnih procesa sa adekvatnim aktivnostima u svakom pojedinačnom poslovnom procesu. Ovaj sistem je prije svega primarni zadatak rukovodstva i zaposlenika i predstavlja način upravljanja prihodima, rashodima, imovinom i obavezama u jednoj organizaciji, preduzeću, instituciji poštujući sve zakonske i druge propise koje uređuju područja djelovanja organizacije, što znači stvaranje jedne dobre prakse, gdje su u društvu sublimirane sve procedure, normativni akti, postavljeni ciljevi, planovi, donesena vizija i misija, popisani poslovni procesi i aktivnosti u njima, procijenjeni najvisočije rangirani rizici, prije svega finansijski i odgovori na iste kako bi se primjenom zakona, standarda i dobrih praksi uz pravilno, etično i efikasno trošenje javnih sredstava realizovali prioritetni ciljevi društva. Uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja i kontrola (FUK) je složen i sveobuhvatan proces koji podrazumijeva niz aktivnosti i zahtjeva, a traži i uključenost svih zaposlenih, bez obzira na njihov hijerarhijski nivo u organizaciji. Koliko će sistem biti odgovarajući i kako će funkcionisati u praksi zavisi ne samo od rukovodioca Jedinica lokalnih samouprava(JLS), općina, gradova organizacije, institucije, već i od zaposlenih i rukovodilaca srednjeg nivoa na kojima počiva odgovornost da u svakodnevnom radu primjenjuju pojedine principe COSO okvira (opšte prihvaćeni okvir internih kontrola) koji je sastavni dio tog sistema.
10.Bernard Iljazović
Novi pravni okvir za reguliranje slobodnih zona u Federaciji BiH
Slobodne zone prisutne su u skoro svim državama, pa tako i u Bosni i Hercegovini koja ih još uvijek ima samo četiri. Razlog za manji broj slobodnih zona nalazimo u lošem zakonodavnom okviru, te prevelikoj birokratiziranosti i kompliciranoj proceduri za osnivanje slobodnih zona što dakako odvlači od ulaganja kako domaće tako i strane investitore, a samim time i znatna financijska sredstva za poticanje gospodarskog razvoja države. Novi zakonodavni okvir o slobodnim zonama u FBiH donijeti će brojne pozitivne učinke u primjeni. Prije svega, doprinijeti će daljnjem razvoju slobodnih zona u FBiH kao modela poslovanja, odnosno razvijanju postojećih slobodnih zona i osnivanju novih, jačanju konkurentnosti bh privrede, privlačenju domaćih i stranih investicija što će se pozitivno odraziti na povećanje proizvodnje i izvoz domaćih proizvoda, porastu broja zaposlenih, većem priljevu financijskih sredstava u proračun FBiH, a što će se u konačnici odraziti na cjelokupan gospodarski rast i razvoj FBiH. I nakon donošenja novog Zakona ključno je da se dodatno potiče djelovanje slobodnih zona, kako se ne bi dogodilo da unatoč dobrim potencijalima kojima BiH raspolaže ne iskoristi svoju konkurentsku prednost u odnosu na zemlje u okruženju, za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.
11.Safeta Lukačević
Javni nastup – kako prevazići strah od javnog nastupa i govora pred publikom
Javni nastup i govor pred publikom su procesi govora nekoj grupi ljudi s namjernim činom obavještavanja, uticanja, ili čak zabavljanja slušalaca. U javnim govorima, kao i u svakoj drugoj formi komunikacije, ima nekoliko važnih elemenata, često izraženih kao “ko govori kome, koristeći šta i s kojim učinkom?”. Značaj javnog govora (javni nastup i govor pred publikom), može se odnositi na jednostavno prenošenje obavijesti (informacije), motivaciju ljudi da djeluju ili jednostavno pričanje priče. Dobar govornik treba imati sposobnost mijenjanja osjećaja kod slušatelja, a ne samo da ga obavijesti. Javni govor se može odnositi i na predavanje nekoj zajednici. Međusobna komunikacija i javni govor imaju nekoliko komponenti koje obuhvataju motivacijski govor, vodstvo/lični razvoj, posao, usluge za korisnike, komunikaciju velikih grupa i masovnu komunikaciju. Javni govor može biti moćno oruđe za motivaciju, uticaj, uvjeravanje, obavještavanje, tumačenje ili jednostavno zabavljanje. Javni nastup uvijek mora biti uvjerljiv i nužno je shvatiti kako je cilj bilo kojeg javnog nastupa prenošenje informacija, te stoga govornik uvijek mora da se fokusira na publiku, a ne na sebe.
12.Džana Kadribegović
Konvencija MOR-a br. 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca
Međunarodna organizacija rada (MOR) osnovana je 1919. godine, kao međunarodna tripartitna organizacija, s ciljem promocije socijalne pravde i poboljšanja uvjeta rada, postizanja jednakih mogućnosti žena i muškaraca za pošten i produktivan rad u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti i ljudskog dostojanstva. Ona promovira prava na radu, pravične mogućnosti zapošljavanja, poboljšanje socijalne zaštite i jačanje socijalnog dijaloga. Primjena, osiguranje ostvarivanja i zaštita prava po ovim međunarodnim normama, predstavlja i jedan od uvjeta u okviru procesa pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji.Ratificiranjem Konvencija MOR-a države članice se, također, obavezuju da periodično dostavljaju izvještaj o njihovoj primjeni u zakonodavstvu i praksi.
13.Alan Vajda, mag.iur.
Promjene koje donosi novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj propisuje se način utvrđivanja uvjeta za boravak i rad državljana trećih zemalja, izgled i sadržaj obrasca zahtjeva za izdavanje odobrenja za privremeni i stalni boravak, autonomni boravak te dugotrajno boravište, izdavanje dozvole za boravak i rad, izdavanje odobrenja za boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih država, izdavanje dozvole za boravak i rad za osobe premještene unutar društva, izdavanje putnog lista za državljanina treće zemlje, izdavanje putne isprave za osobe bez državljanstva, izdavanje posebne putne isprave za državljanina treće zemlje, prijavu i odjavu boravišta, prebivališta i promjene adrese stanovanja, tehničku izradu dozvole boravka i etničku izradu pogranične propusnice, obrazaca dozvole boravka, putnog lista za državljanina treće zemlje, putne isprave za osobe bez državljanstva, posebne putne isprave za državljanina treće zemlje i pogranične propusnice, kao i način izdavanja pogranične propusnice, dozvole za jednokratni prijelaz zajedničke državne granice, cijena obrazaca isprava za državljane trećih zemalja i način vođenja zbirki podataka.
14. Savjetodavni servis
15. Saopštenja za primjenu propisa
16. Podaci o trgovanju vrijednosnim papirima u FBiH
