Oznaka: top

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 77.417,40 KM. U sklopu 14 transakcija ukupno su prometovana 5.623 vrijednosna papira.

Vrijednost BIFX-a je pala za 4,34 indeksnih poena na 910,48 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,47 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 5,29 indeksnih poena na 990,18 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,53 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 12,10 indeksnih poena na 1.788,80 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,68 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 227,46 indeksnih poena na 11.058,18 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 2,10 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 20,90 indeksnih poena na 15.082,07 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,14 posto.

Promet na Kotaciji iznosio je 20.212,40 KM; u sklopu sedam transakcija prometovano je 876 vrijednosnih papira.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 19.697,80 KM; u sklopu 5 transakcija prometovana je 661 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 29,80 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 514,60 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 215 dionica. Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR (simbol CRBFRK1 ) u iznosu od 361,00 KM; Kurs ovog fonda iznosio je 3,80 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 56.080,00 KM; u sklopu 6 transakcija prometovano je 4.647 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom DD Sarajevo (simbol BHTSR ) u iznosu od 55.214,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 12,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta Hercegovina auto DD Mostar (simbol HRCAR ) u iznosu od 1.125,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 100 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 11,25 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta HERCEGOVINA AUTO DD MOSTAR (simbol HRCAR) od 50,00 % i dostigle su cijenu od 11,25 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR (simbol CRBFRK1) od 7,09 % sa cijenom od 3,80 KM, saopćila je Sarajevska berza.

Biznis.ba / FENA

FRANKFURT – Obilježena razornim uraganima i talasima ledenog vremena u SAD-u, 2021. godina se pokazala kao druga najskuplja za svjetske osiguravajuće kompanije, saopštila je osiguravajuća kuća Mjunik Re, upozorivši na dalje sve vjerovatnije ekstremne vremenske prilike zbog promjene klime.

Osigurani gubici od prirodnih katastrofa iznosili su oko 120 milijardi dolara prošle godine, što je druga najveća šteta posle 146 milijardi dolara zabilježenih tokom 2017, koja je takođe upamćena po uraganima, prenosi Rojters.

Godišnji globalni ceh, koji su platile svjetske osiguravajuće kuće prema računici kompanije Mjunik Re, najvećeg svjetskog reosiguravača, nadmašuje procjenu od 105 milijardi dolara koju je prošlog mjeseca objavila konkurentska kompanija Svis Re.

SAD, koje su u decembru opustošili udari desetina tornada, kao i uragan Ida i ledeni talas u Teksasu ranije prošle godine, imaju ogroman udio u ukupnom gubitku, saopštio je Mjunik Re.

„Slike prirodnih katastrofa iz 2021. godine su uznemiravajuće. Klimatska istraživanja sve više potvrđuju da su buduće ekstremne vremenske sve vjerovatnije“, rekao je Torsten Jevorek, član upravnog odbora Mjunik Rea.

Skoro 10.000 ljudi je izgubilo živote u prošlogodišnjim prirodnim katastrofama, kao i prethodnih godina. Ukupni gubici, uključujući i one koji nisu pokriveni osiguranjem, iznosili su 280 milijardi dolara, što je četvrti najveći iznos otkako se prati ta evidencija.

Uragan Ida, koji je protutnjao od Nju Orleans do Njujorka, rezultirao je sa 36 milijardi dolara osiguranih gubitaka. Zimska mećava, koja je prvenstveno pogodila Teksas, koštala je oko 15 milijardi dolara gubitaka. Poplave u Njemačkoj nanijele su takođe nekoliko milijardi dolara štete.

Mnogi naučnici su saglasni u ocjeni da su klimatske promjene uzrok vremenskih nepogoda koje su obilježile 2021. godinu, i da će se one sve više pogoršavati kako se Zemljina atmosfera bude zagrijevala tokom sljedeće decenije i nadalje.

Najskuplja godina za globalne osiguravajuće kompanije bila je 2017, kada su u SAD-u harali uragani Harvi, Irma i Marija. Druge teške godine za osiguravače bile su 2011, kada su snažni zemljotresi pogodili Japan i Novi Zeland, i 2005. godina, kada je uragan Katrina poharao Nju Orleans.

Osiguravači u pojedinim slučajevima podižu stope premije koje naplaćuju zbog sve veće vjerovatnoće katastrofa, a u nekim državama su čak prestali da pružaju uslugu osiguranja od moguće štete.   Tanjug

Objava Vremenske nepogode odnijele 120 milijardi dolara osiguravajućim kompanijama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Cijene nafte su danas nastavile rast na azijskom trgovanju zbog poremećaja isporuka iz Kazahstana i Libije, koji su nadvladali procjene da će brzo globalno širenje omikron soja virusa korona ukočiti rast potražnje za gorivom i rezultovati viškom ponude na tržištu.

Evropska nafta Brent je poskupila za 24 centa ili 0,3 odsto, na 81,99 dolara po barelu na trgovanju u 7:30 časova po srednjoevropskom vremenu, dok je cijena američke nafte WTI porasla za 22 centa, takođe za 0,3 procenta, na 79,12 dolara po barelu, izvještava Rojters.

Cijene nafte su prošle nedjelje porasle za 5 odsto zbog protesta u Kazahstanu koji su poremetili željeznički transport i pogodili proizvodnju na najvećem naftnom polju Tengiz, kao i zbog redovnog remonta naftovoda u Libiji, što je uticalo na pad pumpanja na 729.000 barela dnevno sa prošlogodišnjih visokih 1,3 miliona barela dnevno.

Najveća kazahstanska mješovita naftna kompanija Tengizševroil (TCO) postepeno povećava proizvodnju kako bi dostigla normalan obim produkcije na polju Tengiz, nakon što su protesti ograničili pumpanje posljednjih dana, saopštio je operater Ševron u nedjelju.

Zapadni analitičari za tržište nafte takođe spekulišu oko navodno mogućeg napada Rusije na Ukrajinu, što bi, kako kažu, moglo da poremeti izvoz ruske sirove nafte u Evropu i dodatno pogura naviše cijene “crnog zlata”.

Podršku cijenama nafte pruža i rastuća globalna tražnja i manje povećanje ponude od očekivane iz Organizacije zemalja izvoznica nafte, Rusije i saveznika, iliti grupe OPEK+.

Proizvodnja nafte u zemljama članicama OPEK-a je u decembru porasla za 70.000 barela dnevno u odnosu na prethodni mjesec, što je znatno ispod količine od 253.000 barela dnevno koliko im je sporazum alijanse OPEK+ dozvoljavao da povećaju.

Biznis.ba

BEOGRAD – Vlada Srbije usvojila je Prijedlog zakona o Privremenom registru državljana Srbije od 16 do 29 godina kojima se uplaćuje novčana pomoć od 100 evra za ublažavanje posljedica pandemije virusa korona.

Odluka o novčanoj pomoći u dinarskoj vrijednosti donesena je sa ciljem smanjivanja negativnih efekata pandemije, očuvanja tražnje i podsticanja rasta privrednih aktivnosti, saopšteno je iz Vlade.

Prijave za građane kojima se utvrđuje pravo na novčanu pomoć obavljaće se elektronski putem portala Uprave za trezor od 15. do 30. januara.

Oni koji apliciraju moraju da budu državljani Srbije sa prebivalištem na njenoj teritoriji i da imaju važeću ličnu kartu.

Nakon unošenja osnovnih ličnih podataka /JMBG, broj lične karte i ime banke/ prijava će biti zavedena, a njen status moći će da se provjeri na portalu Uprave za trezor.

Ako neko nema račun u banci, potrebno je da izabere banku u kojoj će mu automatski biti otvoren namjenski račun.

Primaocima novčane socijalne pomoći i licima u zavodu za izvršenje krivičnih sankcija novčana pomoć će biti uplaćena automatski, odnosno bez podnošenja prijave. Srna

Objava Srbija: Mladima po 100 evra pomoći prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U posljednjih deset dana 2021. godine u 94 preduzeća u Bosni i Hercegovini je pokrenut ili okončan likvidacioni i stečajni postupak, pokazuju podaci iz privrednih registara.

Kod 29 privrednih subjekata pokrenut je postupak likvidacije, a u 24 slučaja je otvoren stečaj, piše CAPITAL.

Jedna od njih je i “Poštanska štedionica”, čiju je zgradu u centru Banjaluke prije pokretanja postupka kupila kompanija “Prointer”.

Na stečajnoj listi je i firma “Ekofarm zeol” koju je osnovao nekadašnji predsjednik Partije ujedinjenih penzionera i direktor Doma penzionera u Banjaluci, Ilija Vujičić.

Oko 40 firmi je izbrisano iz sudskih registara, jer su ovi postupci okončani.

Jedno od onih preduzeća u kojem je okončan postupak zatvaranja je i fabrika za preradu krompira “Srebreničanka” iz Srebrenice.

Ovo preduzeće ne radi od 2017. godine, kada su radnici poslati kućama, a poljoprivrednici ostavljeni na cjedilu sa tonama neotkupljenog krompira.

Objava SITUACIJA GORA NEGO IKADA Za deset dana ugašeno više od 90 firmi prenesena sa portala Aloonline.ba.

BANJALUKA – Grad Banjaluka je na osnovu svih naknada, taksa i pružanja javnih usluga do 22. decembra 2021. godine ostvario prihod od 34,7 miliona KM, što je gotovo sedam miliona KM više nego u istom periodu 2020.

Prema podacima Odsjeka za praćenje prihoda grada Banjaluka, 2020. godine taj prihod je iznosio 27,9 miliona KM.

Ovo obuhvata administrativne naknade i takse, komunalne takse i naknade, prihode od pružanja javnih usluga i naknade po raznim osnovama, gdje su najznačajnije naknada za uređenje građevinskog zemljišta  i komunalna naknada za korištenje dobara od opšteg interesa te u ovu grupu ne spada zemljišna renta.

Kako je istakao Branimir Grbić, šef Odsjeka za praćenje prihoda Gradske uprave Banjaluka, do povećanja prihoda u 2021. godini je došlo zbog stabilizacije ekonomskih prilika i bolje kontrole naplate pojedinih vrsta prihoda.

“Najveći je prihod ostvaren po osnovu komunalne takse za korištenje prostora za parkiranje, i to 3.563.215 KM, i komunalne takse na firmu u iznosu od 3.502.695 KM“, kazao je Grbić za “Nezavisne”.

Istakao je da je od naplate administrativnih taksa grad ostvario prihod od 1.101.784 KM.

“Na osnovu naplate komunalnih taksa za korištenje prostora na javnim površinama grad je naplatio 495.787 KM, a od komunalnih taksa za privređivanje muzičkog programa u ugostiteljskim objektima prihod je bio 2.272 KM“,  rekao je Grbić.

Prema njegovim riječima, od boravišne takse ostvaren je prihod od 188.091 KM, dok je na osnovu ostalih predmeta taksiranja zarađeno 153.507 KM.

“Po osnovu komunalnih taksa za korištenje reklamnih panoa grad je naplatio 1.511.203 KM“, kazao je Grbić.

Prema njegovim riječima, najznačajnija je naknada ostvarena na osnovu uređenja građevinskog zemljišta, kao i od komunalnih naknada za korištenje dobara od opšteg interesa.

“Grad je od naknade za uređenje građevinskog zemljišta naplatio 8.055.537 KM, a po osnovu zemljišne rente 11.095.545 KM“, kazao je Grbić.

Istakao je da se oba ova prihoda naplaćuju po osnovu rješenja, koje je izdalo Odjeljenje za komunalne poslove ili na osnovu ugovora koje je sklopio grad s investitorima, a ne na osnovu izdatih administrativnih taksa.

“Prihod od naknada za korištenje komunalnih dobara od opšteg interesa koje se naplaćuju od svih vlasnika nepokretnosti je iznosio 4,6 miliona KM”, kazao je Grbić.

Istakao je da je najveći razlog porasta većine prihoda u 2021, osim poboljšanja ekonomske situacije, efikasniji rad inspekcijskih i komunalnih organa Gradske uprave Banjaluka i organa naplate Poreske uprave RS.   Nezavisne

Objava Takse donijele u budžet grada Banjaluka 35 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2021. godine iznosi 2.265,67 KM i za 75,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec oktobar 2021. iznosila je 999 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 1 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,09 posto.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine kategorije: prehrana – 45,3 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,7 posto, higijena i održavanje zdravlja – 6,6 posto, brazovanje i kultura – 8,8 posto, odjeća i obuća – 14,1 posto, prijevoz – 6,1 posto, održavanje domaćinstva – 5,3 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 12 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Biznis.ba / FENA

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec decembar 2021. godine iznosi 2.265,67 konvertibilnih maraka (KM) i za 75,37 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec, saopćeno je.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec oktobar 2021. godine iznosila je 999 KM, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku i za jednu KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44, 09 posto, navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana 45,3 posto; stanovanje i komunalne usluge 13,7 posto; higijena i održavanje zdravlja 6,6 posto; obrazovanje i kultura 8,8 posto; odjeća i obuća 14,1 posto; prijevoz 6,1 posto; održavanje domaćinstva 5,3 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 12​​​​​​​ stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, prenosi Avaz.