Tehnologija

Djeca i mladi u opasnosti od digitalne demencije

Internet i digitalni mediji postali su dio svakodnevice modernog čovjeka, a konstantno korištenje medijskih blagodati pruža mladima da šire svoje interese, te da svojim vještim digitalnim kompetencijama u kratkom vremenu dolaze do potrebnih informacija.

Zato mnogi, a naročito djeca i mladi, nemaju više potrebe da pamte informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu saznati zahvaljujući nekom od internetskih pretraživača.

Prenatrpanost informacijama te medijski multitasking mogu dovesti do površnog procesuiranja informacija, smanjene samokontrole, a ostavlja posljedice i na radno pamćenje.

Kako broj mladih koji koristi internet i digitalne medije s godinama raste, digitalna demencija mora se uzeti u razmatranje kao potencijalna buduća dijagnoza.

Tehnologija može ponuditi obrazovne sadržaje i interaktivne igre za koje se tvrdi da poboljšavaju kognitivne sposobnosti, ali uprkos tome, dugi sati provedeni pred ekranom i izloženost pasivnom sadržaju mogu spriječiti ili dovesti do nekonvencionalnog kognitivnog razvoja kod djece.

Utvrđeno je da pretjerana stimulacija novim i uzbudljivim informacijama s ekrana negativno utiče na djetetovu pažnju te može rezultirati smanjenom sposobnošću fokusiranja na određene zadatke.

Adolescenti i djeca koja su izložena prekomjernom vremenu ispred ekrana mogu imati problema s koncentracijom pri tradicionalnim metodama učenja poput čitanja knjiga ili učestvovanje u aktivnostima u učionici.

Štaviše, brzi i jednostavno dostupni odgovori putem interneta i aplikacija mogli bi obeshrabriti djecu u razvoju kritičkog mišljenja i vještina rješavanja problema. Tradicionalne metode istraživanja koje uključuju dublje razumijevanje i zadiranje u temu ključne su za izgradnju analitičkih sposobnosti.

Konzumacija tehnologije može uticati i na emocionalni razvoj tokom ranog djetinjstva i predškolskih godina jer se u to vrijeme postavljaju temelji za buduću emocionalnu regulaciju i dobrobit.

Izlaganje prekomjernom vremenu ispred ekrana i nasilnom ili neprikladnom sadržaju može dovesti do povećane agresije.

Osim toga, ranjiva djeca mogu doživjeti smanjeno samopouzdanje i osjećaj neadekvatnosti zbog stalnih upoređivanja na platformama društvenih medija.

Isto tako, brzo i kratkotrajno zadovoljstvo dobijeno korištenjem digitalnih uređaja može uticati na sposobnost djeteta da se nosi s frustracijama i preprekama u situacijama stvarnog života.

Odgođeno zadovoljstvo ključna je vještina za emocionalnu otpornost i samokontrolu, koja može ostati neusvojena kada tehnologija trenutno zadovolji svaku želju.

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Haber.ba