Tehnologija

Naučnici otkrili novu dosad neviđenu vrstu rude: Sadrži jedan od najnevjerojatnijih elemenata na zemlji

Naučnici u Kini otkrili su dosad neviđenu vrstu rude koja sadrži element rijetke zemlje koji je tražen zbog svojih supravodljivih svojstava. Ruda, nazvana niobobaotit, napravljena je od niobija, barija, titana, željeza i klorida, izvijestio je South China Morning Post.

Niobij je taj koji izaziva uzbuđenje: ovaj svijetlosivi metal trenutno se uglavnom koristi u proizvodnji čelika, koji ojačava bez dodavanja značajne težine. Niobij se također koristi u izradi drugih legura (materijala izrađenih od mješavina metala) i može se naći u akceleratorima čestica i drugoj naprednoj znanstvenoj opremi jer je supravodič na niskim temperaturama, prema Kraljevskom kemijskom društvu.

Ležište je pronađeno u nalazištu rude Bayan Obo u gradu Baotou u Unutrašnjoj Mongoliji 3. listopada. Smeđe-crna ruda je 17. nova vrsta pronađena u ležištu i jedan od 150 novih minerala pronađenih u regiji, prema Kineska nacionalna nuklearna korporacija (CNNC).

Čemu zapravo služi
Ovo otkriće bi moglo biti velika dobit za Kinu, koja trenutno uvozi 95% svog niobija, piše South China Morning Post.

“Ovisno o količini i kvaliteti ovog niobija, mogao bi Kinu učiniti samodostatnom”, rekao je za novine Antonio H. Castro Neto, profesor elektrotehnike i računalnog inženjerstva na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru (NUS). Brazil je najveći svjetski dobavljač metala rijetke zemlje, a Kanada je daleko druga. Prema Geološkom institutu SAD-a, u južnoj Nebraski u tijeku je projekt otvaranja rudnika i pogona za preradu niobija. Elk Creek Critical Minerals Project bio bi jedini rudnik niobija u SAD-u, piše Live Science.

Metal bi također mogao biti u većoj potražnji u budućnosti, budući da istraživači rade na razvoju niobij-litijskih i niobij-grafenskih baterija. Prema S&P Globalu, ove baterije mogu smanjiti rizik od požara ako se koriste zajedno s litijem. Niobij-litijeve baterije također se pune brže i mogu se puniti češće od tradicionalnih litijevih baterija. U svibnju su istraživači u Centru za napredne 2D materijale (CA2DM) na NUS-u, koji razvija niobij-grafenske baterije, rekli da bi baterije mogle trajati oko 30 godina – 10 puta dulje od litij-ionskih baterija – i da se mogu potpuno napuniti u manje od 10 minuta.

Haber.ba