Kategorija: Vijesti

Jutarnji list piše da se u tim slučajevima obično radi o pranju novca ili kompjuterskim prevarama i drugim “klasičnim” kaznenim djelima, piše biznis.

Profunkcionisala je Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga (Hanfa), policija se ekipirala i ima posebnu ustrojstvenu jedinicu koja se bavi kompjuterskim kriminalom, u zakonodavstvo su implementirani svi preduvjeti za otkrivanje i kažnjavanje malverzacija s kriptovalutama, a policija je registrovala svoj kriptonovčanik te može oduzeti kriptovalute stečene kriminalom i pohraniti ih do okončanja sudskog postupka.

Hanfa je u četvrtak podružnici londonske kriptomjenjačnice Wirex – društvu Wirex Digital iz Zagreba odbila upis u Registar pružatelja usluga virtualne imovine. Radi se o virtualnoj mjenjačnici koja ima šest miliona klijenata u svijetu, a za koju se sumnja da bogatim Rusima pomaže izvlačiti imovinu i izbjegavati sankcije.

Hanfa je nad društvom Wirex Digital već prije obavila neposredan nadzor, u oktobru im je izrekla osam nadzornih mjera koje su morali primijeniti do 12. decembra.

Kako to nisu učinili, odbijen im je upis. U Hanfinu Registru pružatelja usluga virtualne imovine upisano je samo pet društava, a zahtjeve za upis podnijelo je njih 16, što govori da se prije upisa za svako radi due diligence i primjenjuje Zakon o sprečavanju pranja novca.

Profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić je sa sutkinjom OKrešimirom Mamićem provela istraživanje i objavila stručni članak o oduzimanju kriptovaluta stečenih kaznenimpćinskog suda u Velikoj Gorici Kornelijom Ivanušić i voditeljem Službe terorizma u MUP-u djelom.

Kaže da Hrvatska još prije nekoliko godina nije imala gotovo nikakve mehanizme za efikasni kazneni progon malverzacija kriptovalutama (tek su 2021. spomenute u Kaznenom zakonu), ali su sada bitni pomaci na normativnom i praktičnom planu, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.

VIŠEGRAD – Manifestacija “Zimski dani Višegrada” počeće danas na Trgu Nikole Tesle u Andrićgradu uz bogat kulturni, zabavni i izložbeni program, a najviše sadržaja biće prilagođeno najmlađima, rečeno je Srni iz organizacionog odbora manifestacije.

Manifestacija će biti otvorena u 17.00 časova, a prvog dana nastupiće djeca iz vrtića “Neven”, članovi Kulturno-umjetničkog društva “Kralj Petar Ujedinitelj”, mlade umjetnice Anđelina Poljčić i Mirna Karabatak, kao i animator koji će biti u ulozi klovna, patrolne šape, robota i malog šefa.

Za vrijeme trajanja manifestacije biće postavljen novogodišnji bazar koji će biti besplatan za sve degustatore i posjetioce, a imaće i humanitarni karakter jer će prikupljena sredstva biti usmjerena za liječenje mladog Višegrađanina Stefana Đurića.

Sutra će program početi u 13.00 časova, a nastupiće KUD “Bikavac”, učenici osnovne i srednje škole, članovi sportske sekcije Srpskog sokolskog društva “Soko”, djeca iz Škole sporta “Bubamara”, kao i korisnice Doma za lica sa invaliditetom.

U petak, 29. decembra, u bioskopu “Doli Bel” odigraće se pozorišna predstava “Palata smijeha” u izvođenju Dis teatra Banja Luka sa početkom u 12.00 časova.

Organizator manifestacije “Zimski dani Višegrada” je opština, a manifestaciju su osim “Hidroelektrana na Drini” podržali i brojni višegradski preduzetnici i ugostitelji.

Iz organizacionog odbora su pozvali turiste i sugrađane da svojim prisustvom uveličaju ovu manifestaciju i kroz zabavan program koji predstoji uživaju u novogodišnjim danima.

Organizatori su za posjetioce obezbijedili besplatnu degustaciju čaja i, kako su naveli, spektakularan vatromet.

Srna

Objava Počinju “Zimski dani Višegrada” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

RIM – Italijani su na Božić potrošili 22,8 milijardi evra, što je skoro 15 odsto (oko tri milijarde evra) više nego prošle godine, saopštio je udruženje za zaštitu potrošača “Codacons”.

Prosječna potrošnja domaćinstva iznosila je 884 evra, dok je prošle godine bila 770 evra, prenosi ANSA.

Potrošnja koja se odnosi na kupovinu poklona porasla je skoro 20 odsto – na osam milijardi evra, a Italijani su na putovanja izdvojili 11,5 milijardi evra – 14 odsto više u odnosu na 2022. godinu.

“Na povećanje potrošnje tokom Božića ove godine više su uticali veće cijene u mnogim sektorima, nego sklonost ka potrošnji ili povećanje prihoda“, navodi se u istraživanju udruženja “Codacons”.

Novosti

Objava Italijani na Božić potrošili skoro 23 milijarde evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

PRIJEDOR – Javno preduzeće “Komunalne usluge” iz Prijedora nezakonito je pozamljivalo svojim radnicima novac, utvrdila je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske.

Kako se navodi u izvještaju, zaposleni su dobijali akontacije u vidu pozajmica koje su im se kasnije odbijale od plate u jednakim ratama.

Naime, ovaj benefit su imali samo radnici u stalnom radnom odnosu koji su mogli da pozajme do tri plate koje su morali da vrate u roku od 12 mjeseci.

Na posuđeni novac nije se obračunavala kamata, a dio para se isplaćivao i preko blagajne, što je takođe nezakonito.

“Zakonom o javnim preduzećima definisano je da preduzeću nije dopušteno davanje kredita ili pozajmica zaposlenim preduzeća ili drugim licima i pružanje garancija ili osiguranja za kredit”, navode revizori koji su dali mišljenje sa rezervom po pitanju usklađenosti.

Uprava preduzeća nije imala problem da dijeli novac iako za to nije bilo zakonskog osnova.

Tako se novac isplaćivao na ime pomoći sportskim, humanitarnim i ostalim organizacijama suprotno Zakonu o javnim donacijama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom u Republici Srpskoj.

Naime, preduzeće može dodjeljivati donacije samo iz dobiti i ukoliko je to definisano statutom, što u ovom preduzeću nije bio slučaj.

Pored ovih nepravilnosti, preduzeće je sklopilo dva ugovora o djelu za poslove koji predstavljaju njihovu djelatnost, a za dio nabavki iako su trebali, nisu raspisivali tender.

Sličnih slučajeva, gdje su preduzeća posuđivala novac bilo je i ranije, a najpoznatiji je onaj iz Kozarske Dubice od prije nekoliko godina kada je direktor lokalnog doma zdravlja Vlado Karagić pozajmio 25.000 maraka preduzeću “HPK” iz Draksenića, odnosno svom partijskom kolegi iz SNSD-a, Jovici Šumanu.

Na pozajmicu je obračunata kamata, ali novac na kraju nije vraćen, već je dug kompenzovan kroz polovno vozilo i ugalj.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Komunalno preduzeće nezakonito kreditiralo radnike  prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković iznio je podatak da više od 70 posto izvoza iz BiH ide u Evropsku uniju te navodi kako je važno slušati šta poslovna zajednica misli o poboljšanju poslovnog ambijenta.

Kapital traži stabilnost, političku, ali i prihvatljive uslove koji se često odnose na što jednostavnije birokratske procedure, a sve su to izazovi koji očekuju BiH u 2024. godini. Podaci i iznosi direktnih stranih investicija za prvu polovinu ove godine ulijevaju optimizam i daju naslutiti kako će 2023. godina biti rekordna kada govorimo o finansijskoj vrijednosti stranog ulaganja u BiH.

Protekla godina, podsjećamo, drži rekord s ukupnim iznosom od 1,44 milijarde KM, a već je za šest mjeseci ove dosegnut iznos od više od milijardu maraka; tačnije 1.041,700.000 konvertibilnih maraka (533 miliona eura), što predstavlja povećanje od 30,4 posto u odnosu na isti period prošle godine.a

Šta će biti u 2024. godini i hoće li usporena ekonomska aktivnost u Evropi imati posljedica na nivo stranih ulaganja u BiH, tek se treba vidjeti. No, država, mora uspostaviti što produktivnije odnose s poslovnom zajednicom, pažljivo je slušati odnosno biti obzirna prema zahtjevima za poboljšanjem poslovnog ambijenta, piše biznis.

Kada je riječ o BiH, osim postojećih letova Sarajevo – Istanbul, od ljeta naredne godine uvodi i novu liniju Sarajevo – Antalija, piše biznis.

Podgorica je posljednja koju je dodao na listu letova. Nadopunjujući prethodno najavljene nove rute za Zagreb, Prištinu, Skoplje i Sarajevo, zračni prijevoznik će dodati dvije nove destinacije za Podgoricu počevši od februara iz Ankare i Izmira, pridružujući ih svojoj postojećoj liniji iz Istanbula.

Do razvoja događaja dolazi manje od godinu dana nakon što je zračni prijevoznik dobio regulatorno odobrenje za početak letova za Crnu Goru.

Regulatorna pitanja, uređena strogim bilateralnim sporazumima koje Turska ima sa zemljama u regiji, uključujući pojedinačne sporazume o zračnom prometu sa svakom državom članicom unutar Evropske unije, još uvijek sprječavaju rast zrakoplovne kompanije na mnogim regionalnim tržištima, prenosi Ex-Yu Aviation News.

Nove linije Pegasusa u regiji

Glavni komercijalni direktor Pegasus Airlinesa, Onur Dedekoylu, nedavno je rekao: “Kontinuirano razvijamo i širimo ovu mrežu. Cilj nam je povećati promet do Turske, ali i naš tranzitni promet, kako bismo iskoristili naš geografski položaj. Nazivamo se mrežnim niskotarifnim zračnim prijevoznikom”.

Dodao je: “Jedino po čemu se razlikujemo od tipičnog modela niskobudžetnih zračnih prijevoznika je to što radimo u tranzitu. To je zato što imamo sjedište u Turskoj, koja se nalazi na raskrsnici Azije, Sjeverne Afrike i Evrope. Otprilike 20 posto naših ASK-ova [dostupnih kilometara]je u Turskoj, a ostalih 80 posto su međunarodne operacije”.

Veliki rast kapaciteta u regiji

Kako trenutno stvari stoji, sljedeće ljetne sezone Pegasus Airlines će imati do četrnaest letova sedmično za Skoplje, trinaest za Sarajevo, dvanaest za Podgoricu, do jedanaest za Prištinu, četiri za Beograd i dva za Zagreb.

Sveukupno, unutar tržišta bivše Jugoslavije, Pegasus Airlines će tokom nadolazeće ljetne sezone povećati broj letova za 42,1 posto u odnosu na 2023. godinu, dok će kapacitet porasti za 45,3 posto na gotovo 700.000 sjedala.

– Potražnja postoji. Ne vidimo takozvana postpandemijska „osvetnička putovanja“, već snažnu, održivu potražnju. To je uprkos svim izazovima, inflaciji i jakoj konkurenciji drugih turskih prevoznika, kao što su Turkish Airlines i AnadoluJet. Potražnja putnika postoji. Naši prinosi su snažni, već su 26 eura po putniku veći nego 2019. godine – istaknuo je Dedekoylu.

SARAJEVO – Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić ukazao je na činjenicu da se BiH nastavlja zaduživati dok na računima ima stotine miliona KM vlastitih sredstava.

On je napomenuo da je riječ o sredstvima “Elektroprenosa”, Regulatorne agencije za komunikacije, milionima KM namijenjenim za višegodišnje kapitalne projekte, a na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nije usvojen način raspodjele namjenskih sredstava za izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva.

Istovremeno, BiH se kod EBRD-a zadužila za dodatnih 110 miliona evra za izgradnju dionice auto-puta kod Mostara.

“Trenutno na računima, po različitim osnovama, imamo više od 800 miliona KM. Volio bih da imam obrazloženje zbog čega ne koristimo sredstva od putarine, jer ono što neko smatra obrazloženjem je sve, osim obrazloženja”, rekao je Amidžić.

Amidžić, koji je i predsjednik Upravnog odbora UIO BiH, pojasnio je da je riječ o iznosu koji će do kraja godine narasti na oko 250 miliona KM, te da su to namjenska sredstva koja ne mogu biti korištena za budžetsku potrošnju, već isključivo za izgradnju putva i auto-puteva.

Bez obavezne rezerve, FBiH bi iz ukupnog iznosa dobila oko 150 miliona KM, a Republika Srpska oko 80 miliona KM.

Koeficijenti raspodjele su privremeni, pa bi se eventualne razlike nadoknadile finalnim poravnanjem.

“To se do sada četiri puta podijelilo, a odjednom peti put ne može. Nakon prigovora izmijenili smo odluku, otklonili prigovore, pa opet ne može. A nemam odgovora kako može. To nema nikakve veze sa političkim opredjeljenjem. Mi imamo svoje političke stavove koje branimo i od kojih ne odustajemo, to je normalno, ali to nema nikakve veze sa ovim da ono što imamo `jede` inflacija, dok se sa druge strane zadužujemo i plaćamo kamatu”, rekao je Amidžić. Dnevni avaz

Objava Amidžić: BiH se zadužuje, a na računima ima stotine miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Da bismo na neki način otklonili dilemu, prvo ćemo da objasnimo koja je razlika između ova dva bankarska proizvoda.

Debitne kartice služe za plaćanje dobara ili usluga, a koriste se i za podizanje novca sa bankomata. U slučaju korišćenja debitnih kartica, novac se automatski skida sa vašeg tekućeg računa i da bi debitna kartica “radila”, morate da imate dovoljno novca na računu.

Ovdje bi valjalo napomenuti da banke mogu da odobre i dozvoljeni minus, koji može da pokrije nedostatak sredstava pri plaćanju debitnom karticom. Ipak, sa dozvoljenim minusom treba biti oprezan, pošto je riječ o najskupljem bankarskom proizvodu, prenosi Bankar.me.

Što se tiče kreditne kartice, ona nije povezana sa vašim tekućim računom, već je riječ o kartici koja se ponaša kao izvor zasebnih, tj. pozajmljenih sredstava od banke. Ova kartica vam omogućava da nešto kupite sada i da platite kasnije. Trošak kupovine se dodaje na vaš trošak za kreditnu karticu.

Kod kreditnih kartica obično imate opciju da platite račun u cjelosti do određenog datuma bez kamate. Također, često postoji i mogućnost da platite minimalni iznos svoje kupovine i da potom rasporedite isplate tokom određenog vremenskog perioda. Vodite računa da za drugu opciju morate da platite i kamatu.

Prednost debitne kartice jeste što vam omogućava da “elegantnije” vršite neko plaćanje. Kada kažemo elegantnije, mislimo na to da ne morate sa sobom da nosite keš, a vaš novac je bezbjedniji, čak i ako, daleko bilo, izgubite novčanik ili vam ga neko ukrade.

Ipak, i sa debitnom karticom treba biti oprezan, a za nju važe standardne mjere opreza za svaku karticu. Banci što prije treba da prijavite ukoliko primijetite bilo kakve nelogičnosti u plaćanju vašom karticom ili ako primetite da vam je kartica nestala, prenosi Kamatica.

Najveći izvoz Tuzlanski kanton ima u hemijskoj, elektro, metalnoj, drvnoj i automobilskoj industriji, a iz godine u godinu visoko na ljestvici podiže se i tekstilna industrija. Trend rasta u izvozu zabilježen je posljednje dvije godine. U 2022. ukupni izvoz bio je 31,6 posto veći u odnosu na godinu ranije, a dobri rezultati se preslikavaju i na ovu godinu.

– Porastao je uvoz, ali je izvoz dovoljno porastao da se taj trgovinski deficit u suštini smanji i da imamo pokrivenost uvoza izvozom preko 89 posto, što je daleko iznad prosjeka Federacije i ostalih kantona u Federaciji – kaže pomoćnica ministra privrede TK-a Erna Kusturica

Kompanija Gikil jedan je od najvećih izvoznika iz Tuzlanskog kantona. Svoje proizvode – koks, katran, benzol, a odnedavno i anhidrid maleinske kiseline – plasira najviše na tržište Srbije, Italije, Turske, Njemačke i Češke. U planu su dodatna investicijska ulaganja s ciljem proširenja proizvodnih kapaciteta.

– Naš najprodavaniji proizvod i proizvod koji se najviše izvozi i dalje je koks. Ukupan planirani izvoz do kraja ove godine trebao bi iznositi oko 400.000 tona, što predstavlja ostvarenje poslovnog plana koji otprilike prati i prošlogodišnji rezultat – navode iz Gikila.

Pozitivne informacije o izvozu ne zanemaruju činjenicu da i ovaj kanton, kao i ostatak države, uvozi dosta proizvoda, posebno što se tiče prehrambene industrije. Domaća proizvodnja u tom slučaju nerijetko biva zanemarena, a jedan od razloga je preferencija potrošača koji biraju da kupe strani proizvod, čime potiču potražnju za uvozom.

– Hrana i piće se uvoze i to je nešto što mi sigurno možemo proizvoditi i proizvodimo, imamo kvalitetne proizvode. Nažalost, dosta toga se uvozi i plasira na našem tržištu, sama voda i ostali proizvodi koje doista nemamo nikakve potrebe da uvozimo – poručuje Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore TK-a.

Jasno je da domaća poljoprivreda u ovom trenutku ne zadovoljava potražnju, kaže struka, no to nije jedini razlog zašto naši proizvodi ne dolaze do kupaca u omjeru u kojem bi trebalo. Nije dovoljno imati samo sirovinu. Potrebno je strateški osmisliti put do tržišta obezbijedivši kvalitet i prepoznatljivost.

– Mi možda imamo baznu sirovinu, ali dalek je put do tržišta, što znači da treba raditi na samom marketingu proizvoda, kreirati finalnu ponudu. Kada govorimo o flaširanoj vodi, dosta je procesa, od samog točenja do prodaje, nije to tako jednostavno – objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić, izvijestila je Federalna televizija.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, važno je spomenuti da se na ovom području proizvodi i električna energija. U 2022. godini je izvoz električne energije iznosio milijardu i 74 miliona maraka, no ovaj segment se ne pripisuje Tuzlanskom kantonu s obzirom na to da sjedište Elektroprivede nije na ovom području. Ukoliko bi se i taj segment uzeo u obzir, rezultati bi bili drugačiji.

– Vjerovatno onda ne bismo imali trgovinski deficit nego bismo imali ostvaren trgovinski suficit – dodaje Kusturica.

No, sve su to u konačnici rezultati Bosne i Hercegovine, čiji privrednici i poljoprivrednici zaslužuju bolji tretman. Kada bi se u budućnosti riješili problemi na graničnim prijelazima i višednevni zastoji zbog kojih poljoprivrednici imaju prepreke u isporuci robe, sigurno je da bi se i u ovoj oblasti poboljšao izvoz. Brza cesta je Tuzlacima nedosanjani san – također bi utjecala na privredni razvoj i olakšala transport, no to su obećanja čija realizacija je i dalje na dugom štapu, piše biznis.