Biznis info portal – Bilans.ba

Kategorija: Vijesti

  • Njemačka ukida obavezu rada od kuće

    Njemačka ukida obavezu rada od kuće

    Njemačka je postepeno ukinula mjere lockdowna u posljednjih šest sedmica dok je broj zaraženih u opadanju

    Njemačka neće produžavati krajem juna pravilo koje nalaže rad od kuće zbog pandemije koronavirisa, navode novine riječi šefa osoblja kancelarke Angele Merkel u srijedu.

    Njemačka je postepeno ukinula mjere lockdowna u posljednjih šest sedmica dok je broj zaraženih u opadanju.

    Nakon početnog uvođenja obaveze rada od kuće u januaru, ta mjera je uvrštena u prijedlog zakona o „kočnici u hitnim situacijama“ koja omogućuje vladi da uvede mjere lockdowna ukoliko broj zaraženih poraste iznad određenih pragova.

    – Dok brojke zaraženih opadaju, nema potrebe da pravilo o radu od kuće bude produženo 30.juna, kada vanredno zakonodavstvo u okviru mjera lockdowna istekne – izjavio je Helge Braun, šef osoblja kancelarke Merkel, za sedmične novine WirtschaftsWoche.

  • Uplaćeno 8,9 miliona KM za penzionisanje 202 radnika rudnika

    Uplaćeno 8,9 miliona KM za penzionisanje 202 radnika rudnika

    Odobrena su i sredstva u iznosu 2,6 miliona KM za deblokadu računa RMU Zenica, blokiranog zbog tužbi pokrenutih od strane 66 radnika ovog rudnika

    Javno preduzeće Elektroprivreda BiH uplatilo je 8,9 miliona KM za isplatu doprinosa i otpremnina za 202 uposlenika rudnika, koji su zaključno sa 31.05.2021.godine stekli uslove za penzionisanje.

    Time je JP Elektroprivreda ispunila obaveze iz člana 2. Sporazuma o nastavku restrukturiranja rudnika Koncerna EPBiH, potpisanog sa Sindikatom radnika rudnika Federacije BiH 19. maja ove godine, i ugovora zaključenih sa rudnicima Kreka, Kakanj, Breza, Zenica, Đurđevik i Abid Lolić.

    Sredstva su doznačena za isplatu doprinosa i otpremnina za 61 radnika RMU Zenica, 43 radnika RMU Kakanj, 36 radnika RU Kreka, 35 radnika RMU Breza, 19 radnika RMU Abid Lolić i 8 radnika RMU Đurđevik.

    Odobrena su i sredstva u iznosu 2,6 miliona KM za deblokadu računa RMU Zenica, blokiranog zbog tužbi pokrenutih od strane 66 radnika ovog rudnika.

    JP Elektroprivreda BiH nastavlja sa ispunjavanjem obaveza iz Sporazuma o nastavku restrukturiranja rudnika i predani odnos u spašavanja rudnika očekuje i od drugih partnera u ovom procesu, prije svega uposlenika rudnika i Sindikata, saopćeno je iz Službe za komunikacije JP Elektroprivreda BiH.

  • U FBiH prosječna neto plaća u aprilu 990 KM

    U FBiH prosječna neto plaća u aprilu 990 KM

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u aprilu 2021. godine u Federaciji BiH iznosila je 990 KM i nominalno je niža za 0,6 posto a realno za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec.

    U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u aprilu 2021. nominalno je viša za 5,3 posto, a realno za 4,3 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

    Najveće neto plaće bile su kod zaposlenih u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u iznosu 1.724 KM, zatim Finansijskoj i djelatnosti osiguranja u iznosu 1.705 KM te u sektoru Informacije i komunikacije gdje je prosjek neto plaća iznosio 1.502 KM.

    Najniže prosječne aprilske neto plaće bile su kod radnika u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) u iznosu 523 KM, te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (631 KM) i građevinarstvu (676 KM).

    Analiza podataka prema djelatnostima KDBiH 2010 u mjesecu aprilu 2021. u odnosu na mart ove godine pokazuje da je najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 2,6 posto,a broj zaposlenih se povećao za 2,0 posto, zatim u Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 2,5 posto, a broj zaposlenih se povećao za 0,4 posto.

  • Kako kreirati dobar biznis plan

    Kako kreirati dobar biznis plan

    Šta je biznis plan? Kako napraviti biznis plan? 

    Biznis plan je pisani dokument koji detaljno opisuje predloženi novi poslovni poduhvat i predviđene poslovne rezultate, napisan od strane preduzetnika (ili/i lica koje on angažuje) u cilju detaljnog i realnog sagledavanja ciljeva, aktivnosti realizovanja i potencijala novog poslovnog poduhvata. 

    Kao interni dokument, biznis plan služi rukovodstvu preduzeća da analizira trenutno stanje u kojem se preduzeće nalazi, definiše korake koje treba preduzeti da bi se situacija poboljšala, kao i da prati realizaciju planiranih poslovnih aktivnosti.

    Kao eksterni dokument, poslovni plan služi bankama ili potencijalnim investitorima za donošenje odluke da li će uložiti svoj novac u preduzeće ili ne.

    Kao srednjoškolac i student, susreo sam se sa izradom biznis plana, te ću vam kroz naredne korake (amaterski) pokušati približiti detaljnu izradu.

    Kao i svaki dokument, biznis plan ima svoju formu. Kroz formu objasniti ću vam korake i informacije koje su potrebne, kako bi odradili što bolje biznis plan.

    Pa krenimo redom:

    Prvi korak: Kreiramo tabelu u koju unosimo informacije o preduzeću kojim se bavimo. 

    Drugi korak: Polazište, tj. nastanak poslovne ideje. Opisujemo preduzeće: lokacija na kojoj se nalazi, koji je naš cilj, ukratko o tome šta ćemo nuditi, ukratko o planu ulaganja, te viziju i misiju našeg preduzeća. Pokušavamo u par rečenica investitoru ili zaposlenicima objasniti koji je cilj naše ideje.

    Treći korak: Tržište prodaje. U ovom koraku ispitujemo geografsku dimenziju tržišta i ciljne grupe. Geografska dimenzija je ono što mi planiramo pokriti tj. zadovoljiti potrebe ljudi na ciljanom prostoru, a kod ciljnih grupa govorimo o ljudima koji će kupovati naše usluge.


    Četvrti korak: Pričamo o konkurenciji. Ko su naši konkurenti? Analiziramo njihov rad. Naravno, pričamo o konkurentima koji pokrivaju našu geografsku dimenziju tržišta.

    Peti korak: Šta ćemo prodavati? Prodajni asortiman.

    Šesti korak: Moj najdraži. Plan marketinga – ovdje opisujemo kako ćemo se promovisati, kako ćemo doći do kupca i kojim kanalima. Dovoljna je jedna stranica.

    Sedmi korak: Kada smo skontali šta ćemo prodavati, moramo skontati kako nabaviti. Tržištem nabavke. Ovdje pričamo o repromaterijalu:

    Zatim, vrsta i količina gotovih proizvoda, odnosno robe:



    Osmi korak: Procjena nabavnih cijena robe.

    Deveti korak: Nakon što smo analizirali tržište kupaca, nabavke i prodaje. Prelazimo na tehnološke aspekte projekta. Ovdje pričamo o građevinskim objektima, šta posjedujemo i u kojoj vrijednosti.

    Deseti korak: Zatim slijedi oprema i potrebni energenti:

    Nakon lakšeg i zanimljivijeg dijela, idu i finansije. To je priča za sebe, o njima imamo jedan čitav bolg, koji ide sutra. 

    Zato se nekada iznenadim koliko je laka forma za mikrobiznise.

    lonac.pro

  • Vlada TK: 653.000 KM za pomoć hotelijerstvu i ugostiteljstvu

    Vlada TK: 653.000 KM za pomoć hotelijerstvu i ugostiteljstvu

    Ministar trgovine, saobraćaja i turizma TK Hamza Bešić kazao je na konferenciji za medije da se na javni poziv javilo 396 aplikanata od čega su 23 pravna lica bez poslovnih jedinica i 56 sa 106 poslovnih jedinica

    Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je Odluku o davanju saglasnosti na Odluku Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK o odobravanju sredstava pomoći privrednim subjektima u djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva sa Konačnom listom fizičkih i pravnih lica kojima je odobrena refundacija sredstava.

    Riječ je o sredstvima u ukupnom iznosu od oko 653.000 KM na ime refundacije uplaćenih poreza i doprinosa na plaću i iz plaće zaposlenika za januar 2021. godine, privrednim subjektima u djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva sa područje TK, koji se nakon okončanog postupka po Javnom pozivu za dodjelu sredstava pomoći privrednim subjektima nalaze na konačnoj listi fizičkih i pravnih lica kojima je odobrena refundacija sredstava.

    Ministar trgovine, saobraćaja i turizma TK Hamza Bešić kazao je na konferenciji za medije da se na javni poziv javilo 396 aplikanata od čega su 23 pravna lica bez poslovnih jedinica i 56 sa 106 poslovnih jedinica.

  • Javni poziv za projekte kapitalnih investicija za 2022.godinu

    Javni poziv za projekte kapitalnih investicija za 2022.godinu

    Obavještavamo zainteresovane da je objavljen Javni poziv za  podnošenje aplikacija za kapitalne investicije koje će se finansirati iz sredstava Budžeta Općine Travnik za  2022 godinu.

    Tekst Javnog poziva i aplikacioni obrazac mogu se preuzeti na linkovima ispod teksta:

    Javni poziv za kapitalne investicije u 2022.g.

    Aplikacioni obrazac

  • UNDP podržao projekat izrade studije energetske efikasnosti stambenih objekata u Banovićima

    UNDP podržao projekat izrade studije energetske efikasnosti stambenih objekata u Banovićima

    Općina Banovići jedna je od 40 općina koja će u saradnji sa UNDP-om realizovati projekte s ciljem povećanja učešća obnovljivih izvora energije, smanjenja emisija CO2 i postizanja bolje energetske efikasnosti.

    S tim u vezi općinski načelnik dr. Bego Gutić jučer je u prostorijama Općine Banovići održao satanak sa Edinom Zahirovićem, direktorom Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla, koji će implementirati projekat izrade studije energijske efikasnosti za stambeni fond na području općine Banovići. Sastanku su prisustvovali prvi saradnici Općinskog načelnika, kao i predstavnici javnih preduzeća čije će baze podataka biti korištene s ciljem odabira reprezentativnog uzorka objekata koji će biti predmet obrade i analize.

    Finansijska sredstva obezbijedio je UNDP u okviru projekta „Dekarbonizacije rezidencijalnog sektora u Bosni i Hercegovini“.

    Kako je navedeno na sastanku, međunarodne organizacije su svjesne da lokalne zajednice nemaju kapaciteta za provođenje mjera energetske efikasnosti te su odlučile lokalnim zajednicama pružiti početnu podršku u ovim procesima.

    „Kroz izradu studije energetske efikasnosti Općini Banovići će biti obezbijeđena potrebna tehnička i finansijska podrška za uspostavu mehanizma podrške stambenom sektoru. U prethodnim godinama fokus je bio na javnim objektima, a u narednom periodu podrška je usmjerena na stambeni sektor i privredne objekte, što je Općina Banovići pozdravila i nastojat će biti dobar partner u projektu“, kazao je načelnik Gutić.

    Predmet obrade i analize bit će 360 kuća i 27 zgrada

    Ubrzo slijede prvi koraci u implementaciji projekta koji podrazumijevaju prikupljanje podataka i sortiranje po vrsti i tipu objekata, nakon čega će uslijediti izbor reprezentativnog uzorka od 360 kuća i 27 zgrada, koje će biti predmet obrade i analize a na osnovu kojih će se izvršiti stručni pristup, analiza strukture potrošnje, stanje objekata i status energetske efikasnosti. Takvi podaci rezultirat će izradom seta mjera i u konačnici formiranjem fonda za finansiranje projekata energetske efikasnosti stambenih objekata na području općine Banovići.

    Objavljivanje javnog poziva planirano početkom 2022.godine

    Objavljivanje javnog poziva za finansijsku podršku vlasnicima stambenih objekata namjenjenih za utopljavanje objekata, izolaciju krova, nabavku solarnih sistema, zamjenu kotlova za grijanje i druge projekte kojima će se doprinijeti energetskoj efikasnosti, planirano je početkom slijedeće godine.

    Nakon procesa izrade studije, koji bi trebao biti okončan do kraja godine, na sastanku je istaknuto da je bitno ostati proaktivan u saradnji sa UNDP-om zbog što je otvorena mogućnost angažovanja grupe konsultanata koji će zajedno s predstavnicima Općine pripremiti finansijski mehanizam za koji će UNDP obezbijediti dodatni dio sredstava.

    Ovo je samo još jedan od projekata koje Općina Banovići uspješno realizuje sa UNDP-om. U odmakloj fazi je izrada akcionog plana plana energetski održivog razvoja i klimatskih promjena (SECAP) za općinu Banovići.

  • Ukoliko ne bude zaštite domaće proizvodnje, ona će biti potpuno ugašena

    Ukoliko ne bude zaštite domaće proizvodnje, ona će biti potpuno ugašena

    Mlinari još uvijek neće da se izjasne. Zasad je jedino sigurno da će cijene usklađivati s onima u regionu

    Za svega nekoliko dana počinje žetva hljebnog žita. Cijena i ove godine nepoznata. Po svemu sudeći, ni ove godine proizvodnja se neće isplatiti uprkos procjenama da će prinos biti iznad prosjeka. Broj ratara koji su ove godine ušli u jesenju sjetvu prepolovljen je. Ukoliko ne bude zaštite domaće proizvodnje, upozoravaju, ona će biti potpuno ugašena.

    Žetva na pragu, cijene ni u najavi. Uzalud su ratari apelovali, tražili zaštitu domaće proizvodnje, prijetili protestima. U konačnici, pri formiranju cijena neće učestvovati. A po svemu sudeći, neće ni znati visinu otkupne cijene, do samog dana predaje hljebnog žita u mlinove.

    – Sve je otišlo. Cijene su nenormalne. Sad kad bude otkup pšenice oni će opet dati da mlinari odrede cijenu, a nama po 30 maraka plate pšenicu. A uložili smo… – priča proizvođač Slaviša Kojić.

    Mlinari još uvijek neće da se izjasne. Zasad je jedino sigurno da će cijene usklađivati s onima u regionu.

    – O cijeni je prerano govoriti. Pokazatelj će biti kakva bude cijena u regionu, plus transport. A možda se potrudimo pa da i koji fening doplatimo proizvođačima, da ih stimulišemo – kaže vlasnik mlina Zoran Stojanović.

    Pri usklađivanju cijena s regionom nije uzeto u obzir, tvrde ratari, da je proizovodnja u regionu znatno jeftinija. Cijene repromateriala čak trostruko niže, a za razliku od naše, zemlje regiona adekvatno podržavaju svoje ratare kroz subvencije. Kod nas, zasad, samo obećanja.

    – Tamo su repromaterijali dosta jeftiniji i cijena koštanja je manja, i nije im problem ni da je manja, a ovdje kod nas zbrka. Ni država ne stoji iza poljoprivrednog proizvođača. Daju oni nama kobajagi podsticaje, ali ih niko nije dobio. Džaba su oni obezbijedili kad nam nisu isplatili – ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

    – Ono što je do Ministarstva jeste da ćemo isplatiti naših 300 maraka po hektaru, a to bi trebalo biti do početka žetve, eventualno, početka jula mjeseca – poručuje pomoćnik ministra poljoprivrede RS-a Zoran Maletić.

    U obećanja su, kažu, odavno prestali da vjeruju. Spas ratarima bilo bi skladištenje pšenice, gdje bi mogla čekati na bolju cijenu, no većina ih nema skladišne kapacitete. Zasad, jedinu korektnu ponudu ratarima pružio je bijeljinski Žitopromet, koji je ove godine ponovo otvorio svoje kapije za prijem hljebnog žita. Tvrde, izaći će ratarima ususret, jer u svojim ambarima imaju kapaciteta za 40.000 tona.

    – Svi će moći sa njive direktno skladištiti u naše silose, a onda ćemo se dogovarati kako da završimo tu trgovinu. Biće jedna od varijanti da odmah ujutro dođu i naplate svoju pšenicu, druga da mogu zamijeniti za naše proizvode, kao i da mogu besplatno skladištiti dok se ne odluče za neku cijenu koja u jednom trenutku bude njima zadovoljavajuća – objašnjava Slaviša Mijatović, direktor Mlinsko-pekarske industrije “Novi Žitopromet”.

    Zbog nepostojanja robnih rezervi proizvodnja hljebnog žita u BiH na rubu je opstanka. Podsjetimo, godinama unazad, mlinari su svoje ambare punili pšenicom iz uvoza, tačnije iz starih robnih rezervi Mađarske i Srbije, dok je domaća pšenica propadala.

    Republika Srpska nema Robne rezerve, ali ima zakon koji ih definiše, na državnom nivou one postoje, no, tvrde farmeri, kao da ih i nema. Zbog ovakve agrarne politike u posljednjih pet godina samo na području Semberije oko 8.000 ratara odustalo je od proizvodnje hljebnog žita.

  • Zabranjen uvoz 22 tona krompira iz Italije u BiH

    Zabranjen uvoz 22 tona krompira iz Italije u BiH

    Rješenjem fitosanitarnog inspektora zabranjen je uvoz sporne pošiljke i naređen povrat pošiljaocu

    Entitetska fitosanitarna inspekcija zabranila je uvoz 22 tone merkantilnog krompira porijeklom iz Italije jer je u njemu utvrđeno prisustvo karantinski štetnog organizma, saopćeno je iz Inspektorata Republike Srpske.

    U saopćenju se dodaje da je prilikom pregleda pošiljke laboratorijskom analizom, potvrđeno prisustvo karantinskog organizma “globodera rostochiensis” (zlatna nematoda).

    Rješenjem fitosanitarnog inspektora zabranjen je uvoz sporne pošiljke i naređen povrat pošiljaocu.

    S obzirom na to da se zabranjuje stavljanje u promet pošiljki od kojih se uzimaju uzorci za analizu, u slučajevima kada se analizama utvrdi neka nepravilnost, ne postoji rizik da je proizvod bio dostupan na tržištu.

  • Kompanija Mastercard nastavlja da pruža digitalna rješenja malim biznisima

    Kompanija Mastercard nastavlja da pruža digitalna rješenja malim biznisima

    Ekskluzivna partnerstva sa platformom upSWOT i FinalPrice aplikacijom adresiraju slabe tačke novčanih tokova, najvećim izazovom sa kojim se suočava MSP sektor

    Kompanija Mastercard najavljuje partnerstva sa fintek platformom upSWOT i aplikacijom za rezervaciju putovanja FinalPrice kako bi podržala mala i srednja preduzeća kroz rješenja za jednostavnije upravljanje novčanim tokovima, najvećem problemu sa kojim se ovaj sektor suočava.

    Tokom pandemije, mnoga mala i srednja preduzeća našla su se u situaciji da moraju da se suočavaju sa nepoznatim pitanjima. Jedna od glavnih promjena u mnogim preduzećima bila je prelazak na digitalno poslovanje i mada su neka preduzeća iz MSP sektora isprva oklijevala da to učine, trenutno je 70% njih ili dodalo nove digitalne mogućnosti ili poboljšalo svoje postojeće kanale trgovine digitalnim uslugama.

    Međutim, čak ni digitalna transformacija nije preduprijedila poteškoće sa kojima se susreću mala i srednja preduzeća, a posljedično su ona pretrpjela ozbiljne udarce, često one povezane sa novčanim tokovima. Zapravo, bez obzira na industriju ili veličinu, 82% malih preduzeća propada zbog nedovoljnog ili nepravilnog upravljanja novčanim tokovima. Iz tog razloga, rješenja koja razvija kompanija Mastercard, kao i dragocjena unaprijeđenja koja se razvijaju kroz partnerstva, ključna su za ublažavanje takvih pritisaka kako bi preduzeća mogla nesmetano da posluju. Najnoviji primjeri za to su partnerstva sa platformom upSWOT i aplikacijom FinalPrice:

    – Kako mjere ograničenog kretanja počinju da se popuštaju u cijelom regionu, a mi ulazimo u fazu oporavka, transparentnost novčanih tokova biće dragocjenija nego ikad za nesmetano poslovanje malih i srednjih preduzeća. Iz saradnje kompanije Mastercard sa platformom upSWOT proizilazi softver koji analizira ključne podatke i ponašanja potrošača, čime mala i srednja preduzeća dobijaju prognoze i relevantne preporuke koje im mogu pomoći da budu proaktivni u poslovanju. Pored toga, banke mogu da koriste ovaj alat za sticanje daljih uvida u finansije klijenata kako bi im obezbijedile personalizovani pristup.

    – Očekuje se da će ograničenja u vezi sa putovanjima polako da se ukidaju, međutim, putovanja i dalje ostaju jedan od najvećih troškova za mala preduzeća. Praktična aplikacija za rezervaciju putovanja FinalPrice olakšava proces nudeći povrat novca za troškove putovanja. Ovaj brend je unio revoluciju u sektor online rezervacije putovanja kada je postao prva online turistička agencija koja je uvela opciju pretplate na „putovanja kao usluge“ jer pruža najniže i najbolje cijene putovanja prikupljanjem ponuda brojnih hotela, avio kompanija i kompanija za iznajmljivanje automobila. Ne postoje skrivene naknade, a kroz partnerstvo sa kompanijom Mastercard, mala i srednja preduzeća širom Evrope mogu se vratiti poslovnim putovanjima i dobiti pristup najboljim cijenama uz ekskluzivni povrat novca do 35%.