Kao rezultat toga, evropske vlade pokušavaju da diverzificiraju zalihe i uvedu mjere za smanjenje potražnje i uštedu energije.

Bez bageta, bez kroasana, utorak je bio tužan dan za stotine francuskih pekara i miliona ljubitelja svježih peciva širom Francuske.

Više od 500 pekara širom Francuske održalo je jednodnevni protest zbog enormnog rasta troškova za energiju.

Jednodnevno zatvaranje pekara, vlasnici i uposlenici tih radnji su nazvali “Danom žalosti” i time su željeli skrenuti pažnja na ozbiljne probleme u proizvodnji s kojima se suočavaju posljednjih sedmica.

“Račun za struju mi je skočio s 400 eura na 1.200 eura mjesečno. To znači da moram da uzimam bruto platu samo za troškove energije. To se ne može izdržati”, rekao je jedan od demonstranata za “France Bleue”.

Francuska vlada nedavno je uvela određene mjere s ciljem ograničavanja rasta cijena energije za mala preduzeća na 15 posto, ali takva preduzeća moraju ispuniti tri kriterija da bi imala koristi od tih mjere, odnosno moraju imati prihod manji od dva miliona eura godišnje, upošljavati do deset radnika i trošiti ograničenu količinu električne energije.

Zoološki vrt u Drezdenu više ne može podnijeti rast troškove energije za svoj terarijum, zbog čega će zgrada iz 1961. godine biti zatvorena.

Pošto se radi o terarijumu, potrebno je zagrijavati prostorije na 28 stepeni. Zbog rasta cijena energenata, zoološki vrt je odlučio da zatvori terarijum ranije od prvobitno planiranog datuma sljedeće godine. Tada je trebalo da se otvori nova kuća za orangutane, a životinje iz terarijuma trebale su se preseliti u kuću za orangutane, ali je energetska kriza promijenila planove zoološkog vrta.

Markus Duesmann, izvršni direktor njemačkog proizvođača automobila Audi, izjavio je da bi uvođenje ograničenja brzine na autoputu kao i “dani bez automobila” mogli pomoći Njemačkoj u borbi s energetskom krizom i posljedicama rusko-ukrajinskog rata.

Kako navode njemački mediji, Duesmann je kazao da je potrebno poduzeti odlučne korake u borbi s energetskom krizom.

“Moramo još jednom razmisliti i shvatiti da se naši životi mijenjaju”, rekao je Duesmann za dnevni list “Suddeutsche Zeitung”.

Naglasio je da novac više ne bi trebao biti “jedini regulator” u trenutnoj situaciji.

Čak smatra da povratak na cjelodnevne zabrane vožnje koje su uvedene kako bi se pomoglo Njemačkoj da prebrodi naftnu krizu 1970-ih ne bi bio problem.

Duesmann je priznao da Audi već primjećuje “rane znakove” pada narudžbi u Evropi.

Iako kompanija još nije snizila svoje prognoze, Duesmann je rekao da se “nešto sprema, ne možemo ništa isključiti”.

Energetska kriza izazvana rusko-ukrajinskim ratom izazvala je nagli rast cijena prirodnog gasa u Evropi, a Njemačka bi mogla smanjiti potrošnju za najmanje 30 posto kako bi spriječila nestašicu gasa.

Rezultati studije koju je proveo Institut za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu, u kojem je učestvovalo 30 istraživača širom zemlje, pokazali su da tokom energetske krize njemački građani moraju više da ograniče potrošnju gasa nego ranije u prošlosti.

U studiji se navodi da Njemačka treba smanjiti potrošnju gasa za najmanje 30 posto kako bi izbjegla nestašicu gasa i ispunila vladine klimatske ciljeve za 2045. godinu.

Visoke cijene energije također uzrokuju pad kupovne moći potrošača i čine proizvodnju neisplativom za mnoge kompanije, piše Anadolija.