Naime, više nego ikad, trgovački lanci žele da uvedu trend zdrave hrane čak i kad je riječ o slatkišima. Rewe, Penny, Aldi i Edeka su već najavili kako će da uvedu oznaku Nutri-Score za namirnice za gotovo sve vlastite brendove do 2024. godine, a sve za dobrobit svojih kupaca.

Nutri-Score je nutricionistička oznaka koja nutritivnu vrijednost proizvoda pretvara u jednostavan kod koji se sastoji od 5 boja: tamno i svijetlozelena, žuta, narandžasta i crvena.

Nutri-Score označava kvalitet namirnice i uzima u obzir hranljive materije koje treba izbegavati, u zavisnosti od energetske vrijednosti i količine šećera, zasićenih masti i soli, i one pozitivne odnosno količinu vlakana, proteina, voća, povrća i orašastih plodova, maslinovog, orahovog i repičinog ulja. Tako npr. slovo A na zelenoj podlozi označava proizvod koji ima dobre rezultate u pogledu ukupne hranljive vrijednosti, dok se hrana s crvenim E treba konzumirati samo umjereno.

Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oznake hranljivih vrijednosti koje se nalaze sa prednje strane ambalaže proizvoda, potrošačima mogu da pomognu da usvoje zdravije prehrambene navike.

Previše slatkiša izaziva iscrpljenost

Prema podacima Saveznog udruženja njemačke konditorske industrije, svako od nas godišnje unese oko 31 kilogram šećera, što je znatno više od preporučenih 25 grama. To je oko 84 grama dnevno. Njemački proizvođači slatkiša prošle godine su proizveli četiri miliona tona slatkiša i grickalica.

Ljudi koji jedu puno šećera trajno se osjećaju iscrpljeno i umorno. Često imaju problema s koncentracijom. Bez obzira na zdravstvene rizike poput pretilosti, dijabetesa i karijesa koji prijete zbog česte konzumacije. Savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL) preporučuje da slatkiši ne bi trebalo da čine više od deset posto dnevnog energetskog unosa djece za uravnoteženu ishranu. Prema istraživanju ministarstva iz 2021., odrasli potrošači kažu da svaki dan pojedu oko 27 posto slatkiša i grickalica.

Posljedice loše ishrane i previše šećera tada se pokazuju kao prekomjerna težina na vagi.

Stoga supermarketi i diskonti žele da se suprotstave ovom razvoju. Mijenjat će recepte vlastitih brendova i prilagođavati sastojke, prenosi derwesten.de.

Lidl je već prilagodio sadržaj šećera i soli u vlastitim proizvodima 2021. godine. Do 2025. očekuje se pad udjela za 20 posto. Šećer se zamjenjuje zaslađivačima i postupno se smanjuje udio šećera. Diskont više ne želi da reklamira nezdrave, zašećerene dječije proizvode. Ostali tržišni igrači također učestvuju. Aldi planira da smanji masnoće, šećer i so u svojoj robnoj marki. U Rewe, Penny i Edeka, ovaj razvoj je u punom zamahu već nekoliko godina. Prema vlastitim izjavama, svi trgovci žele i dalje redovno da provjeravaju i poboljšavaju sastojke svojih robnih marki.

Prednja strana

• Potrošači koji misle da je Nutri-Score individualni prehrambeni savjet u velikoj su zabludi. Svako ko kupuje samo proizvode sa zelenom oznakom daleko je od toga da čini dobro svom zdravlju”, kaže Armin Valet iz potrošačkog centra u Hamburgu.

Ipak, može vidjjeti i pozitivne stvari o etiketi s peterostepenom ljestvicom slova na prednjoj strani pakovanja. Potrošači mogu bolje da procijene nutritivnu vrijednost proizvoda jer Nutri-Score uzima u obzir važne hranljive materije kao što su šećer, so ili zasićene masti.

• Međutim, vjerovatno će biti stvarno dobro tek kad svi proizvodi budu međusobno uporedivi”, smatra Valet. Trenutno je, međutim, svakako podsticaj proizvođačima da smanje udio masti, šećera i soli. Među proizvođačima koji učestvuju su i neki teškaši kao što su Danone, Nestlé i Dr. Oetker.

Trenutno se ne može reći hoće li se trgovci u budućnosti odreći veće količine slatkiša. Samo je ovo već sigurno: diskonti poput Lidla i Aldija uskoro će htjeti da prodaju samo dječiju hranu u atraktivnoj ambalaži, pa čak i da potpuno izostave reklame za nezdravu hranu za djecu i mlade. U Engleskoj sada čak postoji zabrana reklamiranja slatkiša između 5,30 i 21 sat na televiziji.