Uprkos krizi koja od proljetos dobrano trese i nas i cijeli svijet, prošla godina je bila rekordna po iznosu novca koji su naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu poslali svojima u BiH.

To znači da, bez obzira na teškoće koje su u manjoj ili većoj mjeri zadesila i njih, dijaspora BiH nije zaboravila rodbinu i prijatelje koji bi, bez pomoći sa strane, teško uspjeli da sastave od prvog do prvog.

Prema podacima Centralne banke BiH, za tri tromjesečja 2022. lične doznake iz inostranstva iznosile su skoro 2,62 milijarde KM, što je, u poređenju sa istim periodom svih ranijih godina, ubjedljivo najviše. Posmatrano kvartalno, najviše novca stiglo nam je u trećem tromesečju lane – 966,45 miliona KM. Praktično, naši su nam iz tuđine svakoga dana u prosjeku slali preko 10 miliona KM.

Deseti dio BDP

Naravno, svota kojom dijaspora godišnje pomaže svoje u BiH daleko je veća od zvaničnih brojki, s obzirom da velike iznose šalju nekim drugim kanalima, a ne preko banaka, ili lično daju kad dođu ovamo.

U svakom slučaju, riječ je o izuzetno važnom vidu podrške za one koji žive u Srpskoj i BiH, što je posebno bilo izraženo u prošloj godini, kada smo se suočili s neviđenim poskupljenjima, dok su primanja uglavnom stagnirala ili neznatno rasla.

Ekonomisti naglašavaju da su novčane doznake najstabilnija stavka u makroekonomskom bilansu BiH, te da čine 10-11 odsto BDP. To znači da najmanje 10 odsto ukupnog novca koji se troši u BiH šalju naši iz inostranstva. Ovaj procenat je, svakako, daleko veći ako se na njega doda iznos koji naša dijaspora troši kad dođe u BiH.

Iz agencija koje posreduju u zapošljavanju naših ljudi u Njemačkoj, gdje nam je dijaspora i najbrojnija, objašnjavaju da su dva razloga povećanja iznosa ličnih transfera.

– Prvi leži u činjenici da je, u potrazi za boljim životom, ogroman broj naših ljudi u godinama koje su iza nas napustio BiH – ističe za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz agencije “Skener global” Minhen.

Očekuje se rast novčanih doznaka

Drugi razlog je, kaže, činjenica da naši ljudi koji odlaze da žive i rade u inostranstvo nisu zaboravili svoje u Srpskoj i BiH.

– To potvrđuje i prošla godina u kojoj su doznake bile rekordne, iako je ekonomska kriza ozbiljno pogodila i građane razvijenih evropskih zemalja. Jednostavno, naša dijaspora nije izgubila empatiju za rođake i prijatelje u BiH. Štaviše, shvatili su da su im lane bili još potrebniji nego ranijih godina, pa nisu štedili da im pomognu. S druge strane, kako broj emigranata bude rastao, za očekivati je i porast novčanih doznaka iz inostranstva – poručuje Vidić.

A samo u periodu 2014.-2021. iz BiH se iselilo 233.719 ljudi, od čega je 138.721 građanin otišao u zemlje EU, a preostali u druge zemlje svijeta. Najviše naših stanovnika otišlo je u Njemačku, oko 88.000.

I demografi naglašavaju da su ukupne doznake koje je dijaspora poslala u BiH važan doprinos domaćoj ekonomiji.

– Oko 40 odsto tih doznaka dolazi iz Njemačke i Austrije, dok oko 60 odsto novčanih transfera od dijaspore završava kao pomoć užoj porodici – kaže za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.

Podbačaj u godini korone

Podsjeća da je dijaspora BiH, odnosno Srpske, za devet mjeseci 2022. godine po osnovu novčanih doznaka poslala 2,616 milijardi KM.

– To je 346 miliona KM više nego u istom periodu 2021. Za cijelu pretprošlu godinu, dijaspora je porodicama i prijateljima poslala 3,043 milijardi KM, dok su godinu ranije, odnosno 2020, poslali 2,522 milijarde KM – ističe Pašalić.

Podaci Centralne banke pokazuju da su ukupni tekući transferi za tri kvartala prošle godine iznosili oko 3,6 milijardi KM.

– Od ovog iznosa, na personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, odnosilo se 2,616 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 982,62 miliona KM, od čega se na penzije iz inostranstva odnosilo 888,94 miliona KM – kažu za Srpskainfo u ovoj banci.

Unazad deceniju, u BiH je stiglo ukupno 27,3 milijardi KM doznaka iz inostranstva. Zvanična statistika pokazuje da su doznake u konstantnom porastu, te da su podbacile samo u 2020, kada je u cijelom svijetu bjesnila epidemija korona virusa. Te godine iz dijaspore nam je stiglo oko 2,52 milijarde KM.

NE MORAJU DA SE ZADUŽUJU

Iz udruženja potrošača naglašavaju da pomenuti iznosi novčanih doznaka na najbolji mogući način ilustruju socijalnu kartu velike većine građana Srpske i BiH.

– Za mnoge ljude velika je sreća da imaju nekog vani, inače bi jedva uspjeli da prežive. Njima je svaka pomoć dobro došla, a podaci o porastu iznosa ličnih transfera potvrđuju da naša dijaspora ne štedi kada je riječ o podršci njihovima u BiH – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka trebinjskog Udruženja građana „Oaza“ Nedeljka Ilijić.

Dodaje da oni koji nemaju nikog u inostranstvu moraju da se zadužuju.

– Za većinu građana bilo koji veći godišnji izdatak, poput nezaobilazne nabavke ogreva ili opremanja djece u školu, podrazumijeva dizanje kredita ili jednokratnih pozajmica. Ljudi koji imaju rođake ili prijatelje u Njemačkoj bar za to ne moraju da se zadužuju, što bitno utiče na njihov standard – naglašava Ilijić.

Stana K, trgovac iz Banjaluke, kaže da joj pomoć od sestre, koja radi u Njemačkoj, i te kako dobro dođe.

– Muž radi kao stražar, a imamo dvoje djece; jedno u osnovnoj, drugo u srednjoj školi. Našim platama bi malo šta mogli da im obezbijedimo, osim onog najosnovnijeg, a to je da nisu gladni, goli i bosi. Međutim, sestra mi redovno šalje novac, a kad dođe, donese nam i garderobe, hrane, sredstava za higijenu. Ne znam šta bismo da nam nije nje – kaže sagovornica.

BONUS VIDEO:

Objava Evo koliko dijaspora rodbini u BiH dnevno u prosjeku pošalje novca prenesena sa portala Aloonline.ba.