Iako se očekivalo da će zbog problema sa Credit Suisse Evropska centralna banka odustati od povećavanja kamatne stope, predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglasila je kako je banka odlučna u borbi protiv visoke inflacije.

Kriza likvidnosti

“Bankarski sektori u 20 zemalja koje koriste euro kao valutu su otporni i sa jakim finansijama. Mislim da je bankarski sektor trenutno u mnogo jačoj poziciji nego 2008. godine. Naši zaposleni su u prošlosti demonstrirali da mogu i u vrlo kratkom roku ispoljiti kreativnost u slučaju da je potrebno odgovoriti na ono što bi mogla biti kriza likvidnosti. Naravno, ako do toga dođe, ali ovo što vidimo definitivno nije to”, rekla je predsjednica.

Također, britanski The Guardian je naglasio kako usvajanje kamatne stope nije naišlo na jednoglasnu odluku Upravnog odbora ECB-a.Podizanje kamatne stope unutar eurozone znači da će kamatna stopa porasti sa 3 na 3,5 posto.Ekonomista Igor Gavran za portal UNA kazao je da je nažalost izvjesno je da će se ovakva odluka ECB-a odraziti povecanjem kamatnih stopa i u BiH.

“Nemoguće je predvidjeti hoće li se odraziti odmah i u istom procentu. Vjerujem da ne, barem ne kod svih banaka. Ali treba znati da je ovo odličan izgovor bankama u BiH da povećaju kamatne stope i teško je vjerovati da će mu one ‘odoliti’”, naglasio je Gavran.

Banke koriste situacijuDodao je da važno napomenuti da ovaj izgovor nije isto što i opravdan razlog.

“Naime, banke u BiH su hiperlikvidne i imaju sasvim dovoljno domaćih sredstava za plasman kredita bez ikakvog zaduživanja izvan BiH, dakle nemaju nikakvog objektivnog razloga za povećanje kamatnih stopa. Riječ je samo o korištenju prilike kao sto je koriste i trgovci da povećavaju cijene bez realnog rasta troškova, jer imaju pogodne izgovore rata u Ukrajini u drugih globalnih faktora”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, pozitivni efekti na BiH bi mogli uslijediti u slučaju slabljenja inflacije na što je ovaj rast referentnih kamatnih stopa usmjeren, ali nažalost do sada su ti efekti bilo ograničeni i nisu se prenijeli na bh. tržište, pa su i sada upitni.Govoreći o odluci ECB-a kao alatu za suzbijanje inflacije, gavran ističe da je u ekonomskoj teoriji ovo dobar u efikasan alat, ali samo ako je dio ukupne konzistentne ekonomske politike koja radi na smanjenju inflacije.

“Nažalost, mi paralelno vidimo potpuno suprotno djelovanje EU, jer se kontinuirano plasiraju enormna sredstva bez ikakvog realnog pokrića za finansiranje Ukrajine i vanredne rashode vezane za namjensku industriju i isporuku oružja i municije, što ima suprotne efekte. Također se sankcijama protiv Ruske Federacije nanosi šteta evropskoj ekonomiji zbog prekida lanaca snabdijevanja i ograničenja tržišta što opet poziva inflaciju”, pojasnio je Gavran, prenosi UNA.

Upitna efektivnostPrema njegovim riječima, upravo zato su efekti povećanja kamatnih stopa na smanjenje inflacije ograničeni i upitno je šta uopšte možemo očekivati ako nema konzistentne ekonomske politike istog cilja.

“Kada je riječ o BiH, pored nedovoljnog slabljenja inflacije u EU, dodatni negativni faktori spriječavaju pozitivne promjene na našem tržištu. Naime, vec mjesecima smo svjedoci da troškovi poslovanja padaju, jer su znatno niže cijene goriva i plina, a i cijene hrane na svjetskom tržištu u padu, ali istovremeno i dalje se nastavlja rast cijena u BiH”, kazao je.

Dodao je da za to postoje dva ključna razloga.

“Prvi, zloupotrebe i besramno ostvarivanje ekstra profita i drugi, ograničeni kapaciteti domaće proizvodnje hrane i drugih esencijalnih proizvoda i dominacija uvoza. I za jedan i za drugi su suštinski odgovorne domaće vlasti i od njih zavisi njihovo rješavanje. Naime, djelovanjem domaćih vlasti se vrlo brzo mogu sankcionirati zloupotrebe i ograničiti cijene na tržištu a paralelno se dugoročnije može djelovati na podršku domaćoj proizvodnji i smanjenju njenih troškova kako bi što manje zavisili od vanjskih faktora i stvorili uslove za dugoročno stabilnije i povoljnije cijene”, zaključio je Gavran.

Značajan uticaj na otplatuEkonomista Faruk Hadžić poručio je da će kamatne stope i dalje rasti kako bi se ublažila inflacija te da iz tog razloga u ovom trenutku ne bi rješavao stambeno pitanje.

“Svako ko me pitao krajem 2021. godine da li treba fiksirati kamatne stope i da li će one rasti – svima sam rekao da fiksiraju kredit, jer će doći do promjene varijabilne kamatne stope koja će u velikoj mjeri utjecati na otplatu. To je u tom trenutku bila ispravna situacija, ali sada moram reći da kamate generalno rastu i ja da moram sada rješavati stambeno pitane u ovom trenutku ga ne bih rješavao. Prvo toliko su napuhane cijene nekretnina, a drugo je to da su otplate kredita jako skupe i zarobio bih se cijeli život za otplatu nekretnine”, pojasnio je Hadžić.

BONUS VIDEO:

Objava BRIGAMA KRAJA NEMA Ponovo se povećava rata kredita prenesena sa portala Aloonline.ba.