Hepok je najveća vinarija i najveći izvoznik vina i destilata u BiH sa najvećim zasadima vinove loze u zemlji i od 2017. godine u većinskom vlasništvu Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo, podružnice investicijske kompanije iz Dubaija u BiH. Kako saznajemo već su pokrenute određene procedure za prodaju ovog kombinata. Prema informacijama do kojih smo došli, arapski vlasnici planiraju prodaju jer su mislili da će uz vinograde dobiti i zemlju, međutim ona je data na korištenje. 

Nedim Marić, direktor Hepoka za Akta.ba je kazao da prema informacijama s kojima raspolaže, Hepok trenutno nije predmet prodaje, ali da većinski vlasnik igra glavnu ulogu kada je upravljanje u pitanju.

• Naša uprava nije upoznata i nema saznanja da postoje aktivnosti oko navodne prodaje Hepoka. Sve eventualne ponude prodaje ili kupovine rješava naš vlasnik. Ono što mi znamo jeste da se trenutno ne vodi nikakva politika prodaje Hepoka. Do sada je bilo nekoliko interesenata za kupovinu ali prodaje nije bila. Šta je tačan interes vlasničke firme nama sada nije poznato – kazao je Marić.

Podsjećamo, Zeraa je jedan od najvećih svjetskih investitora koji je uložio značajna sredstva i rješio do tada nagomilane dugove i probleme u kojima je Hepok bio. Prije preuzimanja Zeraa dotadašnji većinski vlasnici bile su kompanije Amko Komerc Sarajevo te Vino Župa iz Srbije koje su 2016. prodali svoje udjele kapitala u ovom hercegovačkom kombinatu.

Kompanija Zeraa Agriculture Investment osim Hepoka iste godine je kupila i tvornicu za preradu voća “Bosnaplod” u Brčkom koju je platitla šest miliona maraka. 

Hepok je kako kaže Marić vrlo potentna priča i nije ništa neobično da se često pojavljuju određeni interesi za kupovinom ovog giganta iz segmenta proizvodnje vina i alkoholnih pića. Hepok leži na 400 hektara bruto površine vinograda, riječ je o impresivnim plantažama i proizvodnim pogonima vrhunske kvalitete, piše Akta.ba.

Najveći dio svoje proizvodnje vina 87 posto izvoze u Hrvatsku. Kada je riječ o izvozu drugih alkoholnih pića tu je još i Srbija ko najveći uvoznik.

• Naša vinarija ima vrhunsku opremu koja je u skladu sa svjetskim standardima. Najviše izvozimo, što je svakako nama dobar garant kvalitete proizvoda jer vlada stalna potražnja. Zeraa je prilikom kupovine uložila znatna sredstva u opremu i uveliko donijela boljem razvoju i preokretu u segmentu proizvodnje. Najviše se to desilo u segmentu proizvodnje alkoholnih pića gdje se u potpunosti modernizovala proizvodnja. Danas postoje dva sistema proizvodnje alkohola koja jedino mi posjedujemo u jednom prostoru – govori Marić.

Hepok je trenutno najveći proizvođač i količinski najveći izvoznik u segmentu vina i alkoholnih pića u našoj zemlji.

Marić kaže da ih trenutno može samo uzdrmati stanje na tržištu, je ono što ovaj sektor uskoro očekuje jesu velike promjene, a sve zbog ogromnih vinskih zaliha nekih od najvećih proizvođača u Evropi a najviše Španije, Italije i Francuske.

• Ovo će se sigurno odraziti i na našu zemlju ali i cijeli region. Moguće je da dođe do obaranja cijena tako da trenutno nije idealna situacija za proizvodnjom nekih novih proizvoda, što je i kod nas slučaj. Sudeći po tržištu jeftinije nam dođe kupovati vino iz uvoza nego proizvoditi vlastito – pojašnava Marić.

Razlog ovome kaže leži i u subvencioniranju izvoza u treće zemje.

• Mi praktično ne subvencioniramo izvoz u treće zemlje, što sigurno može ostaviti posljedice po tržište vina i sam naš izvoz. Od pandemije sigurno bilježimo veliki rast vina nisikih cijena kojima mi na bh. tržištu ne možemo kokurisati. Mi svakodnevno pratimo šta se dešava i bojim se da se u regionu neće naći neki odgovor na ovu pojavu vina niskih cijena – kaže.

Na pitanje šta misli o novom Zakonu o organizaciji tržišta vina u BiH, Marić kaže da je nakaradan jer iako je zakon u završnoj fazi, još uvijek nije rješen način sprovedbe pravilnika o proizvodnji, što je ključna stvar u svemu.

• Nepostojanjem ministarstva poljoprivrede na državnom nivou dosta je toga preskočeno. Nisam optimističan za ovaj zakon. Jer ako je cilj da se neki zakon servisira na državnom nivou, a bez postojanja ministarstva, na koji način će se onda ići sa implementacijom, koja tijela će ga sprovoditi. Nema ni kadrova koji bi isti mogli sprovesti. Sve se to spušta onda na entiteska ministarstva, a ona ne mogu zadovoljiti sve, političke apetite kojih znamo ima, i koji su takvi kakvi jesu našoj zmlji, i stvarne potrebe sektora koje zbog njih onda padaju u drugi plan, što je apsurd. Ovo je ujedno i još jedan od zahtjeva EU i prosto je nemoguće da ovaj zakon počne funkcionirati u svom stvranom i pravno valjanom obliku – mišljenja je Marić.