Iako se paradajz proizvodi u svim dijelovima Srbije, samo za onaj koji raste u domaćinstvu Himze Mušovića iz Seljašnice kod Prijepolja može se reći da je džinovski. Svake godine njegove stabljike su visoke čak nekoliko metara, pa domaćin jedino može brati uz pomoć ljestvi.

Rodilo je ove godine, kako bi se reklo, “Bože sačuvaj”, na svakoj njegovoj grani ima do 20 plodova, što pokazuje da je zaista dobar urod. Biljka je izrasla do pet metara, a i dalje raste, pa paradajz moram brati kao da su trešnje, uz pomoć ljestvi, kaže za RINU sa osmjehom ovaj marljivi Prijepoljac.

Međutim, da bi imao dobar urod, Himzo kaže da je morao uložiti velika sredstva u sadni materijal. Jer, što je seme kvalitetnije, to je i plod bolji.

Kupio sam hibridnu sortu paradajza “čeri”. To seme je dosta skupo, ali nisam žalio novca da bih imao dobar urod. U jednom gramu je oko 300 sjemenki, koje sam plaćao po 42 dinara, što znači da jedan gram ovog semena košta oko 100 evra, ali donosi mnogo više, pa se isplati ga uzgajati. Baš dobro rađa, kaže Himzo.

Bavi se proizvodnjom paradajza već nekoliko decenija. Kaže da je pri prodaji najvažnija kvaliteta, koja njegove kupce dovodi do vrata kuće.

Pored čerija, prodajem i obični paradajz. Do sada sam ispred kuće prodao preko 100 kilograma, a u plasteniku imam još toliko. Po mojoj procjeni, svaka biljka mi je dala 6,3 kg, a posadio sam 250 biljaka. To je idealan urod, jer kod drugih ljudi ne pređe ni tri kilograma po biljci, ističe Himzo.

Mušović dodaje da su najveći otkupljivači restorani i trgovinski lanci, a on za plasman kvalitetne robe, kako kaže, ne brine jer će uvijek naći tržište.