Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,3 posto, na 33.507 bodova, a S&P 500 0,7 posto, na 4.288 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,1 posto, na 13.219 bodova.
Na najvećoj svjetskoj burzi trguje se nesigurno već desetak dana, od kada su čelnici američke središnje banke poručili da bi kamatne stope do kraja godine mogle dodatno porasti i da bi se mogle zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.
Zbog toga su prinosi na američke 10-godišnje državne obveznice dosegnuli nove najviše razine u 16 godina, pa obveznice postaju sve privlačnija investicija.
Ulagači su zabrinuti i zbog rizika od privremenog zatvaranja državnih službi, što bi loše utjecalo na gospodarstvo SAD-a.
Naime, ako Kongres ne osigura sredstva za fiskalnu godinu koja počinje 1. listopada, rad državnih službi bio bi zaustavljen, a stotine tisuća zaposlenika privremeno bi ostalo bez posla i bez plaće.
Svake godine u ovo doba republikanci i demokrati pregovaraju o daljnjem financiranju državnih službi, a dogovor obično postignu u zadnji tren.
S druge strane, podršku tržištu pružili su makroekonomski podaci koji su pokazali da je američko gospodarstvo u drugom tromjesečju solidno poraslo i da se u trećem kvartalu nastavlja stabilan rast.
Pritom inflacijski pritisci polagano popuštaju. U petak je objavljeno izvješće o troškovima osobne potrošnje, prema kojemu je inflacija, prvi put nakon više od dvije godine, skliznula ispod 4 posto. No, to je i dalje znatno više od Fedove ciljane razine od 2 posto.
U cijelom rujnu Dow Jones pao je 3,5 posto, S&P 500 gotovo 5, a Nasdaq indeks 5,8 posto.
Zbog toga su indeksi zabilježili pad i u cijelom trećem kvartalu. Dow Jones izgubio je 2,6, S&P 3,6, a Nasadaq 4,1 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1 posto, na 7.608 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,1 posto, na 15.386 bodova, a pariški CAC 0,7 posto, na 7.135 bodova.
FTSE indeks 600 vodećih europskih dionica pao je u cijelom rujnu 2,1 posto, a u trećem tromjesečju 2,9 posto.
Dolar prema košarici valuta ojačao 11. tjedan zaredom
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, 11. zaredom, jer će kamate u SAD-u ostati povišene dulje nego što se očekivalo, a gospodarstvo i dalje solidno raste.
Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,55 posto, na 106,17 bodova, pa se kreće oko najviše razine u 10 mjeseci.
Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,7 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0578 dolara.
Tečaj dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 0,7 posto, na 149,40 jena.
Jačanje dolara 11 tjedana zaredom nije zabilježeno gotovo 10 godina, a zahvaljujući tome dolar je prema košarici valuta u proteklom tromjesečju ojačao više od 3 posto.
Podršku dolaru i dalje pružaju nedavne procjene čelnika Feda da će zbog povišene inflacije do kraja godine trebati još jednom povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 5,50 do 5,75 posto, i da bi se kamate mogle zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.
Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju porastao 2,1 posto na anualiziranoj razini, premda je Fed od ožujka prošle godine povećao kamate za 5,25 postotnih bodova.
Premda usporen, to je snažniji rast nego u ostalim zapadnim gospodarstvima.
Pritom inflacijski pritisci polagano popuštaju. U petak je objavljeno izvješće o troškovima osobne potrošnje, prema kojemu je inflacija, prvi put nakon više od dvije godine, skliznula ispod 4 posto. No, to je i dalje znatno više od Fedove ciljane razine od 2 posto.
– Cijene su porasle na mjesečnoj razini, no općenito inflacija popušta. To je dobra vijest za tržište jer Fed prati temeljnu stopu inflacije – kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities in New York.
Dolar jača zahvaljujući očekivanjima da će američko gospodarstvo ostati otpornije na povišene kamatne stope i cijene nafte nego ostala najveća gospodarstva u svijetu, kaže Cardillo, prenosi lider.
(Haber.ba)