Nastava na daljinu usljed kovida uticaće na dodatni pad kvaliteta nastave u svim dijelovima BiH, koji je već odranije u opadanju, zaključak je u studiji Svjetske banke koja nam je dostavljena iz njihove kancelarije u Sarajevu, a koju je finansirala EU.

Kako su naveli, BiH se odranije suočava s problemima lošeg kvaliteta nastave, velikim brojem nastavnika i neadekvatnom strukturom nastavnog kadra, neadekvatnim znanjima učenika u osnovnim školama, koji se, kako je istaknuto, onda negativno odražavaju na dalje školovanje.

Što se tiče samog kvaliteta nastave, u Svjetskoj banci kažu da je progresivna neefikasnost obrazovnih sistema u BiH osnovna prepreka za unapređenje ishoda učenja.

“Rezultati posljednjeg kruga TIMSS 2019 testiranja vezanih za postignuća u matematici i prirodnim naukama pokazuju da 60 procenata učenika u BiH ne uspijeva dostići ili preći osnovni nivo znanja. Ovaj procenat je mnogo veći nego u mnogim drugim uporedivim zemljama Evrope i centralne Azije, a takođe je viši od međunarodne srednje vrijednosti od 29 procenata”, upozoreno je u ovoj studiji.

Oni naglašavaju da čak 22 procenta učenika ne uspijeva dostići ni osnovni nivo znanja iz prirodnih nauka, a 34 procenta učenika uspijeva dostići osnovni nivo znanja kao svoje najveće postignuće, što ukupno čini 56 procenata svih učenika u zemlji.

“U ovom smislu BiH se znatno razlikuje od Bugarske, Srbije i Hrvatske, gdje relativno mali broj učenika nema ni osnovni nivo znanja”, navedeno je.

Kao jedan od osnovnih razloga za ovako loše stanje u osnovnom obrazovanju u BiH, za koje u Svjetskoj banci ističu da se jednako odnosi na oba entiteta, je prevelik broj nastavnika u odnosu na broj učenika.

“U proteklim godinama je, uprkos smanjenju broja upisanih učenika i učinjenim naporima ka smanjenju broja osnovnih i srednjih škola, došlo do povećanja broja nastavnika i u RS i u FBiH. Kao posljedica toga sadašnji omjer učenik – nastavnik i prosječna veličina odjeljenja su ispod međunarodnih standarda za sve nivoe preduniverzitetskog obrazovanja, a naročito za osnovno obrazovanje”, naglasili su, prenose Nezavisne novine.

Što je još gore, kako se može pročitati iz studije, smanjenje omjera nije rezultiralo povećanjem obuhvata predškolskog obrazovanja, a stopa upisa u predškolske ustanove je izuzetno niska i jedva dostiže 15 procenata.

“Ovo je daleko ispod stopa upisa u predškolskom obrazovanju koje su zabilježene u susjednim zemljama regije. Na primjer, ova stopa prelazi 60 procenata u Hrvatskoj i Srbiji”, ističu. Upozoreno je da ova stopa na nivou EU iznosi 95 odsto za djecu uzrasta između četiri i šest godina, iz čega se dodatno može vidjeti koliko je situacija u BiH loša.

Uz to, kako je naglašeno, raspodjela sredstava u obrazovnom sektoru je neefikasna i neravnomjerna, uz nesrazmjerno velika izdvajanja za zaposlene, što ostavlja malo prostora za ulaganje u kvalitet obrazovnih usluga.

“Ogroman dio resursa odlazi na plate zaposlenih, uz veliki udio nenastavnog osoblja u školama. Analiza takođe ukazuje da su i druga ulaganja od značaja za proces učenja i zainteresiranost učenika potencijalno nedovoljna. Nastavničke plate su veće od prosječnih plata u privatnom sektoru, a jednake platama u javnom sektoru u BiH, što nastavničku profesiju čini privlačnom za pojedince. Međutim, nastavničke plate nisu vezane za učinak, niti se učinak sistematski mjeri. To ukazuje na potrebu da se ispitaju podsticaji i funkcionalno organizovanje obrazovnog sektora koji utiču na kvalitet i efektivnost radne snage”, podvukli su stručnjaci Svjetske banke.

Oni su podsjetili na posljednje rezultate PISA testiranja, koji otkrivaju da je više od polovine 15-godišnjaka pokazalo nivo znanja ispod osnovnog, što ukazuje da nedostaci u učenju koji se pojavljuju u ranoj dobi ostaju prisutni i u daljem školovanju.

Emanuel Salinas, dosadašnji šef Kancelarije Svjetske banke u BiH, za “Nezavisne” je rekao da BiH ne smije potcijeniti značaj ljudskog kapitala za razvoj zemlje.

“Nažalost, zemlja rapidno gubi svoj ljudski kapital s obzirom na to da stanovnici, naročito mladi, odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama na drugim mjestima, ali čak i za one koji ostaju nedostaci u obrazovanju i zdravstvu znače da će skoro polovina produktivnosti tokom njihovog životnog vijeka biti izgubljena”, rekao je Salinas.