Potrošači i privreda trpe veliko opterećenje. Nakon pada ekonomskih aktivnosti početkom pandemije uslijedila je velika potražnja za energentima.

Cijene struje, plina i lož ulja u Njemačkoj naglo su porasle. U roku od nekoliko mjeseci umnogostručila se veleprodajna cijena plina popevši se na historijski maksimum. Uzrok su pored povećane potražnje i nenapunjena skladišta plina u zemljama, ali i smanjene isporuke pojedinih zemalja koje proizvode plin. Tu su i skupi emisioni certifikati, piše DW.

Njemački Savezni zavod za ekonomiju i kontrolu izvoza mjeri cijene. Portal za zaštitu potrošača Verivoks navodi da su se cijene od početka 2021. godine utrostručile. Na kratkoročnom tržištu plina tokom godine cijene zemnog gasa su se više nego usedmostručile. Megavatsat trenutno košta 150 eura, dugogodišnji prosjek cijene je bio između 10 i 25 eura.

Plin tokom godine poskupio za 50 posto

Verivox tvrdi da su troškovi jednog prosječnog domaćinstva koje troši oko 20.000 kilovatsati godišnje u 2021. godine bili prosječno 1.704 eura. Međutim, početkom godine iznosili su 1.162 eura. To je rast cijene od 47 posto.

“Početkom 2022. godine početi će da djeluju faktori koji dodatno povećavaju cijene”, kaže stručnjak za energiju Torsten Štork.

Osim veleprodajnih cijena, očekuje se rast nameta na emisiju ugljen-dioksida upotrebom fosilnih goriva i to već od januara, sa 25 na 30 eura po toni.

Štork kaže da to sve snabdjevače gasom prisiljava da povećaju cijene, i to značajno. Prema istraživanju Verivoxa 515 od 700 firmi koje se bave snabdijevanjem plinom najavile su da će u februaru povećati cijene u prosjeku za 23,1 posto. Pri godišnjoj potrošnji od 20.000 kilovatsati, to će značiti godišnje povećanje troškova za 339 eura.

Lož ulje je skuplje za 41 posto

Slično su se razvijale cijene u slučaju lož ulja. Naime, 100 litara je prije godinu dana koštalo prosječno 49 eura. U decembru je cijena bila 69 eura – to je plus od 41 posto.

“Cijena lož ulja u suštini prati razvoj međunarodne cijene nafte. Početkom pandemije ona je pala na historijski minimum. Trenutno su cijene lož ulja veće nego prije krize”, kaže stručnjak za energetska pitanja Štork.

Cijene električne energije porasle za 18 procenata

Prosječna cijena struje je od januara do septembra prošle godine porasla za 18,4 posto. Prosječno domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovatsati za to je početkom godine moralo da planira 1.171 eura, a u decembru je cijena bila 1.386 eura. Time je računa za struju za privatne potrošače povećan za 215 eura godišnje.

Verivox konstatuje da do sada nije postojala takva dinamika cijena na godišnjem nivou. Prema istraživanju, između jula i novembra, cijena električne energije za potrošače pet puta je obarala historijske rekorde. A na tržištima za kratkoročne kupovine već se barata cijenom od 325 eura. Do sada se višegodišnji prosjek cijene kretao između 35 i 55 eura.

Na početku nove godine, namet na kilovatsat za finansiranje obnovljive energije pao je sa 6,5 na 3,7 centi. To bi prosječno domaćinstvo rasteretilo na godišnjem nivou za 133 eura. Međutim, u isto vrijeme su porasli transportni troškovi na električnoj mreži na nivou cijele zemlje za oko četiri posto, dostižući još jednu rekordnu visinu. Čak 280 od 800 lokalnih snabdjevača električnom energijom najavili su porast cijena za februar 2022. prosječno za 7,6 procenata. Godišnje to opterećuje novčanik potrošača sa 100 eura više.

Porezi i nameti također utiču na cijene

Trebalo bi uzeti u obzir da se konačna cijena u Njemačkoj formira i na osnovu poreza i raznih nameta. Nabavna cijena struje i marža sačinjavaju svega jednu četvrtinu cijene. Dakle, najveći negativni uticaj na razvoj cijene električne energije ima država sa svojim nametima. Kod plina je to nešto drukčije, jer produkcioni i pogonski troškovi bivaju do 49 posto ugrađeni u cijenu, a u lož ulju je to 59 posto.

Jeftini snabdjevači zaustavljaju isporuku

Snabdjevači koji su imali politiku niskih cijena zapali su jedan za drugim u finansijske teškoće, jer njihove niske tarife koje su ugovorno nudili nisu mogle da pokriju sve veće dobavljačke cijene. Mnogi su proglasili insolventnost, jer nemaju dugoročne ugovore sa velikim proizvođačima energije.

Potrošači čiji je snabdjevač insolventan počinju dobijati energente od gradskih mreža, ali po nepovoljnoj tarifi za nove mušterije. Na primjer, kelnski veliki energetski koncern Rajnenergi od početka godine nudi struju za nove mušterije po cijeni od 72, 8 centi po kilovatsatu umjesto 30,76 cenata.

Ovi veliki snabdjevači rijetko dozvoljavaju da se promijeni tarifa, kao što je to bilo moguće ranije. Od 5. januara nove mušterije ponovo mogu da biraju između nekoliko tarifa, ali najjeftinija je i dalje 40 posto skuplja od one koju imaju stare mušterije.

Veće cijene i za industriju

Mnoge industrijske firme, velike i male imaju isti problem. Hiljade njih se nisu osigurale dugoročnim ugovorima, kako navodi list Handelsblat, a kod nekih od njih, isto kao kod privatnih mušterija, snabdjevači su insolventni i ne isporučuju više gas.

U listu Handelsblat navodi se i izjava vlasnika jedne veće private firme iz Sjeverne Rajne – Westfalen: “Rast cijena je bio već u trećem kvartalu tako dramatičan, da smo mislili da će uskoro početi da padaju.”

Ovaj preduzetnik iz oblasti mašinogradnje, koji kao i mnogi drugi, želi ostati anoniman, ima godišnji promet od dvije milijarde eura, i teško se preračunao: “Predugo smo čekali I propustili smo pravi trenutak”.

Njegovo preduzeće će sljedeće godine samo u Njemačkoj u pogonima platiti pet do šest miliona eura za struju i plin. Do sada su ti troškovi budžetirani sa tri miliona eura. Ne treba da čudi da preduzetnici koji ne mogu da podnesu eksplozivni rast cijena, sve glasnije zahtijevaju državnu pomoć.