[ad_1]
Tržište kriptovaluta i poslovanje njima u Bosni i Hercegovini ne samo da još uvijek nije baš najjasnije, nego banke u našoj zemlji na žele da prime novac koji korisnici kripto mjenjačnica žele da povuku na svoj račun.
Kazali su nam ovo pojedini građani koji su pokušali to da urade, a mi smo pitali banke da li je to istina i zbog čega je takva situacija.
Iz UniCredit Banke kazali su nam kako su dužni da svoje aktivnosti obavljaju u skladu sa zakonskom regulativom pa se tako i nalozi inozemnog platnog prometa procesiraju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova Zakona definiše izvozno tržište.
“Prema tom članu zakona, Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vrše unutar bankarskog sistema BiH i koji se vrše neposredno između banaka i rezidenata, odnosno banaka i nerezidenata, zatim između banaka te između banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove”, kazali su nam iz UniCredit Banke.
Pojasnili su i kako je ovim zakonom propisana zabrana kupovine i prodaje deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.
“U našem deviznom sistemu, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, za plaćanja se mogu koristiti samo devize i strana gotovina, u okviru bankarskog sektora. Također, s aspekta Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Banka je dužna izvršiti identifikaciju transakcija i odbiti transakciju koju ne može identifikovati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima”, pojasnili su iz UniCredit Banke.
Da se trgovanje kriptovalutama smatra neregulisanom materijom u našoj zemlji, s obzirom na to da nije zakonski definisano, kazali su nam i iz Raiffeisen Banke.
“Banka zbog mjera predostrožnosti ne odobrava transakcije povezane s kriptovalutama dok zakoni u BiH ne regulišu ovo pitanje”, kazali su iz Raiffeisen Banke.
[ad_2]