Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 2,4 posto, na 90,03 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2 posto, na 86,82 dolara.

U petak su cijene ‘crnog zlata’ u jednom trenutku bile i više, pa su dosegnule najviše nivoe od 2014. godine jer se trgovci plaše da bi ukrajinska kriza mogla izazvati poremećaje na tržištima energenata.

Ukrajina tvrdi da Rusija priprema invaziju, Zapad je najavio ekonomske sankcije, a NATO se sprema u istočnu Evropu poslati vojnike. Moskva, pak, opovrgava tvrdnje o invaziji i spočitava Zapadu da raspiruje “histeriju”.

Predsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručili su u petak da će zajednički jamčiti sigurnu opskrbu Evrope i Ukrajine energijom.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je, pak, da Moskva ne želi rat s Ukrajinom.

“Premija rizika na cijenu nafte sada vjerovatno iznosi gotovo 10 dolara po barelu”, rekao je Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

Veći rast cijena spriječilo je jačanje dolara, čija je vrijednost prema košarici valuta prošle sedmice porasla 1,7 posto i dosegnula najviše nivoe od polovice 2020. godine, jer se očekuje da će američka centralna banka uskoro podići ključne kamatne stope.

A kako se cijena nafte izražava u dolarima, to čini naftu dodatno skupljom u ostalim valutama, pa slabi potražnja.

Ove će sedmice, pak, u fokusu trgovaca biti sastanak OPEC-a i ostalih najvećih svjetskih proizvođača, koji će ponovno razmotriti proizvodnu politiku i plan o podizanju proizvodnje u martu za 400 000 barela dnevno.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici vjerovatno će se držati planiranog povećanja, reklo je agenciji Reuters nekoliko izvora iz grupe OPEC+.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, u prvim sedmicama nove godine cijene su nafte skočile oko 15 posto.