Novi zakoni o porezu na dohodak i doprinosima o kojima će na prijedlog Federalne vlade narednih dana odlučivati Predstavnički dom Parlamenta FBiH, već odavno su predmet analiza stručne ekonomske zajednice u Federaciji BiH.

Jedan od eksperata za poreznu politiku Milan Dmitrović iz Konsultantske kuće „Revicon“ Sarajevo, u razgovoru za Fenu izjavio je da novi zakoni o porezu na dohodak i doprinosima pojednostavljuju fiskalni sistem u FBiH.

Podsjeća da se posljednjih nekoliko godina vode polemike o fiskalnim reformama, rasterećenju troškova rada, pravednijem oporezivanju ličnih primanja, itd. On suštinu cijele priče pronalazi u službenom obrazloženju novopredloženog zakona o porezu na dohodak.

– Tamo stoji da je predloženi zakon koncipiran tako da ima neutralan fiskalni efekt, odnosno fiskalnu održivost budžeta, te pozitivan efekt na strani poreznih obveznika u smislu većeg raspoloživog dohotka nakon oporezivanja, s posebnim osvrtom na lica sa nižim primanjima, te smanjenje troškova rada na strani poslodavaca. Odmah potom se navodi i da je porezna reforma primarno usmjerena na smanjenje fiskalnog opterećenja rada kroz smanjenje zbirne stope doprinosa za 9 posto. Tako se ističe da se sadašnja stopa od 41,5 spušta na 32,5 posto, a što se ne može provesti bez proširenja osnovice za obračun poreza na dohodak, uključivanjem u osnovicu ranije neoporezivih naknada kao što su topli obrok, prevoz, regres i drugih sličnih prihoda koji su do sada bili izuzeti – obrazložio je Dmitrović.

Govoreći o suštini novih zakona o porezu na dohodak i doprinosima kaže da je opći dojam da će se makro(fiskalni) efekt svesti na to da se neće mnogo toga promijeniti.

– U cjelini, čini se da ipak i u mnogim segmentima preovladavaju potencijalno pozitivni efekti i sa aspekta obveznika/osiguranika i budžeta i fondova. Koliki bi ti potencijalno pozitivni efekti zaista mogli biti, pokazat će vrijeme – ističe Dmitrović.

Odgovarajući na pitanje da li predloženi novi zakoni pojednostavljuju sistem poreza na dohodak i doprinosa, njihov obračun, uplatu, kontrolu kaže u cjelini da i to na nekoliko načina.

– Stopa poreza na dohodak i dalje bi bila samo jedna. To je 13 posto na sve oporezive dohotke, osim što bi na dividende ta stopa bila 10 posto. Doprinosi bi se obračunavali samo iz plaće, odnosno osnovice, umjesto i iz i na plaću/osnovicu. Lični odbitak bi bio propisan u fiksnom iznosu za sve što je 800 KM mjesečno, odnosno 9.600 na godišnjem nivou, umjesto šarolikih iznosa ličnog odbitka po poreznoj kartici svakog fizičkog lica – obveznika poreza na dohodak. Ipak, s ovim fiksnim ličnim odbitkom od 800 KM gubi se socijalni aspekt dosadašnjih propisa koji su uvažavali i razlike u broju izdržavanih članova domaćinstva, elemente invaliditeta, dodatne porezne olakšice za zdravstvene troškove i kamate na stambene kredite. No, cijena jednostavnosti je upravo u odricanju od nijansi različitosti – kazao je Dmitrović.

Iz Vlade FBiH su najavili kako novi zakon o porezu na dohodak znači da će više od 90 posto radnika u Federaciji plaćati manji porez na dohodak nego do sada.

– Te se najave baziraju na tome da će neoporezivi lični odbitak po novom zakonu o porezu na dohodak iznositi 800 KM mjesečno umjesto dosadašnjeg osnovnog mjesečnog ličnog odbitka od 300 KM koji se uvećava po osnovu izdržavanih članovi porodice. U matematiku primjene novog ličnog odbitka od 800 KM mjesečno ulazi ne samo osnovna plaća, nego i naknade za topli obrok, prevoz, regres i ostala primanja koja do sada nisu bila oporeziva. Na primjer, ako radnik sada ima pravo na lični odbitak od 600 KM, plus dodatna neoporeziva primanja od ukupno 200 KM mjesečno, to je ukupno 800 KM neoporezivih primanja i njemu neće ništa značiti to što će njegov budući mjesečni lični odbitak iznositi 800 – rekao je Dmitrović.

Naglašava da simulacija primjene predloženog novog fiksnog ličnog odbitka od 800 KM mjesečno i nove predložene stope poreza na dohodak od 13, umjesto sadašnjih 10 posto, pokazuje da svi oni čija ukupna oporeziva primanja ne prelaze 800 KM mjesečno neće plaćati nikakav porez, a sada možda i plaćaju, što zavisi od visine njihovog sadašnjeg ličnog odbitka po poreznoj kartici.

Također, “proizilazi i da će približno isti iznos poreza plaćati oni čija će ukupna mjesečna oporeziva primanja iznositi do oko 950 KM, zavisno opet od visine njihovog dosadašnjeg ličnog odbitka.

– Više poreza nego do sada plaćat će samo oni čija ukupna mjesečna primanja prelaze 1.000 KM.Poznato je da u FBiH većina obveznika poreza na dohodak imaju mala ili relativno niska lična primanja, koja ne prelaze visinu prosječnih plaća, a broj onih sa natprosječnim, a pogotovo onih sa visokim ličnim primanjima relativno je mali – navodi Dmitrović.

Činjenica je da novi zakon o doprinosima snižava bruto opterećenje na plaću sa 41,5 na 32,5 posto, što stvara pretpostavke za rast plaća u privatnom sektoru.

– Da, ali samo pretpostavke. Naime, ukupna projekcija efekata predloženih novih zakona o porezu na dohodak i doprinosima bazira se na pretpostavci da će poslodavci i nakon toga nastaviti da isplaćuju radnicima sve ono što su im isplaćivali i dosad. Kako god se to i dalje zvalo. Da li plaća, topli obrok, prevoz, regres ili će se sve sabrati „na gomilu“ zvanu plaća. Nijedna odredba predloženih zakona ne obavezuje poslodavca da ukupan nivo plaća i dodatnih primanja svojih radnika zadrži na dosadašnjem nivou. U takvoj situaciji osnovano je očekivati da će poslodavci izvesti neku svoju matematiku, pri čemu se možemo tek nadati da će poći prvenstveno od toga da njihovi ukupni troškovi radne snage budu bar na istom nivou kao i do sada. Hoće li eventualno sniženje tih troškova ići u korist radnika, zavisi od odluke poslodavca te od mogućnosti i obaveza koje proizlaze iz Zakona o radu, kolektivnih ugovora, internih akata i pojedinačnih ugovora o radu – pojašnjava Dmitrović.

Odgovarajući na upit hoće li novi doprinosi donijeti veće penzije kaže da potencijalno hoće, te da pri tome treba razlikovati relativno kratkoročni efekt novih zakona na penzije sadašnjih penzionera od dugoročnih efekta istih tih zakona na penzije budućih penzionera.

Visina penzija sadašnjih penzionera bi se trebala, kako kaže, kontinuirano korigovati prema važećem Zakonu o PIO i njegovim pratećim propisima. Naravno, to zavisi i od raspoloživih sredstava od tekućih uplata doprinosa za PIO.

– U tom smislu, predloženo proširenje osnovice za obračun doprinosa i na ona dosad neoporeziva primanja zaposlenika, uz istovremeno uvođenje obaveze plaćanja punog doprinosa za PIO i na većinu primanja po osnovu tzv. drugih samostalnih djelatnosti, kao što su ugovori o djelu i dr., može doprinijeti da se ne samo anulira smanjenje zbirne stope doprinosa za PIO za čak 5,5 posto (sa sadašnjih 17% + 6% = 23% na predloženih 17,5%), nego i da se prikupe dodatna sredstva iz ovog osnova. Istovremeno, uvođenje obaveze plaćanja 17,5% doprinosa za PIO i na većinu primanja izvan radnog odnosa (ugovori o djelu i dr.), koja bi se priznavala i u penzioni osnov svih onih lica za koja će se taj doprinos uplaćivati, definitivno će doprinijeti da i budući penzioni osnov tih lica bude veći, pa da time i njihova buduća penzija bude veća – istakao je Dmitrović.

Na upit šta u praksi znače predložene veće stope doprinosa na ugovore o djelu i freelancere kaže da je predloženo da se na primanja po osnovu ugovora o djelu, kao i na većinu drugih primanja izvan radnog odnosa, uključujući i primanja freelencera, plaća puni doprinos, umjesto sadašnjih 6 posto za PIO i 4 posto za zdravstveno osiguranje, od kojih obveznici tih doprinosa nisu imali nikakve koristi.

– Prema novopredloženom zakonu stopa doprinosa za PIO je i u ovim slučajevima 17,5 posto, a ukoliko osoba nije osigurana ni po kojem drugom osnovu, onda se plaća i obavezni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 13,5 posto. Time bi ta lica ostvarivala i adekvatna prava iz osnova PIO, odnosno iz osnova zdravstvenog osiguranja kao i svi ostali koji plaćaju te doprinose. Motivi predlagača su sasvim jasni. Prvi je demotivirati zapošljavanje „na crno“ ili „na sivo“, pošto bi se time značajno smanjio sadašnji preveliki disparitet u ukupnom opterećenju primanja iz radnog odnosa u odnosu na ugovore o djelu i dr. Drugi motiv je obezbijediti dodatni izvor prihoda za penzije, pa i za zdravstvene fondove. Treći motiv je priznati sve tako uplaćene doprinose i kao izvor prava onima za koje su ti doprinosi uplaćeni. U cjelini, ti angažmani će, ipak, ostati i dalje jeftiniji od angažmana po ugovorima o radu, pa će stvarne pozitivne efekte tih nastojanja pokazati vrijeme – konstatovao je Dmitrović.

U razgovoru za Fenu poručio je da nakon usvajanja ovih zakona prvo slijedi vrlo važan i osjetljiv posao pripreme i donošenja pratećih provedbenih pravilnika, koji u osnovi imaju dva najvažnija cilja.

Prvi je, kako navodi, da dodatno razrade i pojasne sva ona pitanja i dileme koje se mogu pojaviti čitanjem tekstova samih zakona. Drugi je da “korektno i jasno razrade njihovu operativnu primjenu, a to su procedure, obrasci i dr.

– Ovo je i vrlo važan preduslov za uređen i pravilan prelazak na bilo koji novi sistem, pa bi po logici stvari bilo dobro da se i prelazak na novi sistem poreza na dohodak i novi sistem obaveznih doprinosa tempira od prvog dana naredne, 2023. godine. Matematiku novih stopa i ostalih elemenata novih obračuna poreza na dohodak i doprinosa je relativno jednostavno savladati. Ono što je u kudikamo važnije i kompliciranije je kako optimalno zadovoljiti i interese poslodavca i interese radnika, poštujući i prava i obaveze i jednih i drugih, kako sa aspekta novih zakona tako i propisa o radu, kolektivnih ugovora, internih akata, ugovora o radu…Najkraće, svi ćemo se morati preračunati na novi sistem poreza na dohodak i doprinosa. Stvar je samo u tome kako i koliko pametno ćemo to učiniti – rekao je Dmitrović.

Biznis.ba / FENA