Strah od pojave nove recesije sve je rašireniji, a da se ne radi o iracionalnom strahu pokazuju i podaci iz Njemačke koja je nedavno i službeno ušla u recesiju, što nije dobra vijest za ostatak Evrope.

Osim moguće pojave nove globalne recesije, investitori i štediše zlatu se okreću i zbog visoke inflacije koja iz dana u dan umanjuje vrijednost novca. Zbog inflacije, ne isplati se držati veće količine novca na bankovnim računima jer kamate na štednju nisu dovoljne da pokriju gubitak vrijednosti novca pa rastući broj štediša spas traži u ulaganju u realnu imovinu poput zlata ili nekretnina.

Investicijsko zlato kroz historiju je nebrojeno puta poslužilo kao dobra zaštita vrijednosti u periodima visoke inflacije i ekonomskih kriza. Primjerice, za vrijeme Velike recesije, od 2007. do 2011. godine cijena zlata narasla je za više od 200 posto, što je mnogima koji su na vrijeme uložili donijelo sigurnost u nesigurnim vremenima, ali i pozamašan prinos.

Glavni razlog zbog kojeg se štediše i investitori okreću zlatu treba tražiti u njegovoj isplativosti. Naime, cijena zlata u eurima u posljednjih je 20 godina u prosjeku rasla više od 8,5 posto godišnje, što je daleko više nego kamate na štednju u banci. Rast cijene zlata najizraženiji je u pravilu upravo za vrijeme ekonomskih kriza.

Osim visokog prinosa, investicijsko zlato u fizičkom obliku privlačno je mnogima i zato što je lahko prenosivo i jednostavno unovčivi po aktualnom kursu bilo gdje u svijetu.

No, treba naglasiti da zlato, kao zlatni nakit i investicijsko zlato nisu isto, prije svega zbog stepena čistoće tog metala, ali i zbog toga što se investicijsko zlato kupuje i prodaje po aktuelnom kursu na berzama, dok se zlatni nakit u zlatarama može u novčiti samo po “vlastitom kursu” zlatara.