Europska gospodarstva mogla bi usporiti jer sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu prijete uvozu dizela, važnog industriji, a opskrba iz drugih zemalja i dalje je ograničena, upozoravaju trgovci i analitičari

Rusija Europi isporučuje više od 750 tisuća barela dizela i sličnih goriva dnevno i njezin je najveći dobavljač goriva važnih teškoj industriji, prijevozu, poljoprivredi, ribolovu i sektorima električne i toplinske energije.

Nagli rast cijena dizela u Europi već utječe na industriju budući da podiže troškove goriva i prijevoza, koji se pak prelijevaju na potrošače kroz veće troškove u cijelom gospodarstvu.

“Vlade jako dobro znaju da postoji jasna veza između dizela i BDP-a budući da gotovo sve što ulazi i izlazi iz tvornice koristi dizel”, rekao je John Cooper glavni direktor Fuels Europe, odjela Europskog udruženja rafinerija nafte.

SAD je zbog ruske invazije na Ukrajinu zabranio uvoz nafte iz Rusije, Britanija je najavila da će postupno smanjivati uvoz nafte i naftnih derivata do kraja godine, a Europska unija razmatra mogućnost zabrane, podsjeća Reuters.

U međuvremenu, nekoliko naftnih kompanija odustalo je od kupnje ruske nafte, strahujući od negodovanja javnosti, poteškoća s financiranjem i ugovaranjem osiguranja i nesklonosti brodara da ju utovaruju u ruskim lukama.

Europska zabrana blokirala bi oko 760.000 barela dnevno ruskog plinskog ulja i dizela, što bi trebalo nadoknaditi, navodi energetska konzultantska tvrtka FGE.

Europskim rafinerijama bit će teško povećati proizvodnju srednjih destilata, koji uključuju dizel i lož ulje, pa bi Europa morala pronaći druge izvore nabave dizela, vjerojatno po višim cijenama, kazao je Cooper.

Ruski dizel čini približno polovinu europskog uvoza, izjavili su izvršni direktori Vitola i Gunvora Russell Hardy i Tornqvist u utorak na globalnom samitu o sirovinama u organizaciji Financial Timesa.

Saudijska Arabija, drugi najveći dobavljač, činila je samo 12 posto uvoza u 2021. godini, prema FGE-u.

Francuska je u 2020. uvezla 25 milijuna tona dizela, od čega četvrtinu iz Rusije, prema francuskom udruženju naftne industrije (UFIP) i mogla bi imati teškoća s pronalaženjem alternativnih izvora nabave.

“Procjenjujemo da bi se 10 do 15 posto moglo naći negdje drugdje”, izjavio je ovog mjeseca Olivier Gantois, šef UFIP-a.

U Ujedinjenom Kraljevstvu ruski dizel činio je 2020. godine petinu uvoza tog goriva, prema službenim podacima.

Njemačka je, čini se, u složenijem položaju jer se snažno oslanja na ruski dizel, pa je njezin manevarski prostor za izrazitije smanjenje uvoza ograničen, prema izvorima u trgovinskim krugovima.

Njemačka je u 2020. gotovo 30 posto potreba za dizelom i plinskim uljem pokrivala uvozom iz Rusije, pokazuju podaci Eurostata.

Iako je nekoliko tvrtki samoinicijativno odlučilo obustaviti uvoz, ruski derivati i dalje stižu u Njemačku, prema izvorima u trgovini i industriji, a očekuje se da će tako i ostati, budući da nema alternativnih izvora nabave

“Trenutno jednostavno nema dovoljno dizela da se ne bi uzimao (onaj iz Rusije)”, izjavio je izvor iz trgovine.

“Vidimo da bi neki ljudi rađe nabavili naftu iz drugih izvora, ali ako alternativa ne postoji, uzet će i rusku naftu”, dodao je izvor.

Za razliku od Europe, Bliski istok obično ima višak dizela, zbog većih rafinerijskih kapaciteta i proizvodnje usmjerene upravo na to gorivo.

Očekuje se da će neto višak ove godine porasti na 1,33 milijuna barela dnevno, navodi FGE. Međutim, nisu svi proizvodi s Bliskog istoka u skladu sa europskim standardima niske razine onečišćenja.

Vjerojatniji je izvor zamjenskih barela za Europu SAD, koji će ove godine imati neto suficit od 1,1 milijuna barela dnevno, navodi FGE.

No, trebat će vremena da u Europu počne stizati više barela s Bliskog istoka i iz SAD-a, rekao je jedan trgovac, dodajući da će zato, “zasada, sve ostati po starom”.