Turska inflacija se vjerovatno ponovo ubrzala i možda je mjesecima udaljena od novog vrhunca, skočivši na nivoe nezabilježene od azijske finansijske krize 1997. godine, dok se centralna banka drži svog ultralabavog monetarnog kursa.

Rast potrošačkih cijena već je primorao zvaničnike i ekonomiste da ove godine nekoliko puta izmene svoje prognoze, jer napori da se stabilizuje lira posustaju u vrijeme kada ruska invazija na Ukrajinu povećava cijenu svega, od hrane do energije.

Današnji zvanični podaci zavoda za statistiku i ministarstva finansija pokazaće da je godišnja inflacija prošlog mjeseca dostigla nešto više od 80 odsto, sa 78,6 odsto u junu, prema srednjoj procjeni u Bloombergovom istraživanju 22 analitičara. Istanbul, najnaseljeniji grad u Turskoj, zabilježio je rast cijena za 99 odsto u julu u odnosu na godinu dana ranije.

“Ako se ovakva monetarna politika nastavi, biće nemoguće nadmašiti inflaciju“, rekao je Ogedaj Topkular (Ogedai Topcular), iz RAM Capital SA u Ženevi. „Monetarna politika Turske je neodrživa.”

Turska se nalazi iza samo nekoliko zemalja poput Zimbabvea, Venecuele i Libana, gdje je tempo rasta cijena trocifren.

Pokazalo se da je slabljenje inflacije teže postići u Turskoj jer se centralna banka uzdržala od povećanja svoje ključne stope sa 14 odsto pod pritiskom predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana (Recep Tayyip Erdogan). Turski lider vjeruje – suprotno ogromnoj većini svjetskih ekonomista – da više stope izazivaju bržu inflaciju.

Ovaj pristup je stavio kreatore monetarne politike van sinhronizacije sa najagresivnijim globalnim monetarnim pooštravanjem od 1980-ih i gurnuo kamatne stope u Turskoj duboko ispod nule kada se one prilagode inflaciji.

Erdogan namjerava da održi brzi rast ekonomije pred izbore zakazane za jun sljedećeg mjeseca, čak i dok rast potrošačkih troškova izjeda raspoloživi prihod i ugrožava njegovu popularnost.

Turske vlasti su se umjesto toga oslanjale na makroprudencijalne mjere kao što je suzbijanje rasta komercijalnih zajmova, kao i politike usmjerene na proširenje upotrebe lokalne valute i usmjeravanje kapitala ka dugoročnim investicijama.

Rezultati se pokazuju na tržištu valuta, pri čemu je lira pala za više od četvrtine svoje vrijednosti u odnosu na dolar, što je ovogodišnji najveći gubitak na tržištima u razvoju.