Vijesti

KAKVA JE BILA KUPOVNA MOĆ NIJEMACA U 2023. GODINI


- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -

Razlog tome je što su mnogi Nijemci 2023. dospjeli na ivicu svojih finansijskih mogućnosti: prema aktelnoj anketi Kreditne agencije Schufa, petina privatnih domaćinstava je potrošila svoje finansijske rezerve.

Više od polovine ispitanika je reklo da to doživljavaju kao da imaju manje prihode. Jedna od najvećih briga ljudi u Njemačkoj i dalje su visoke cijene.

PLATE TIPIČNO NE PRATE RAST CIJENA

Inflacija ima veliki uticaj na kupovnu moć stanovnika. Ova uzajamna veza se mjeri na temelju realnih primanja – tj. nominalnih plata od kojih se oduzima stopa inflacije. Realna plata određuje zaradu kojom zaposleni stvarno raspolažu, uzimajući u obzir promjene cijena.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), od 2020. svake godine dolazi do pada realne plate. To je vrlo neobično, naglasio je u intervjuu za tagesschau.de Dominik Groll, šef sektora za analizu tržišta rada na Institutu za svjetsku ekonomiju (IfW) u Kielu.

  • Dugoročno, realne plate zapravo rastu u skladu sa radnom produktivnošću, koja je zauzvrat u velikoj mjeri zavisna od tehničkog napretka.” Kako zaposleni iz godine u godinu uspijevaju ostvariti bolje rezultate, realno je i da zarađuju veću platu – u normalnim okolnostima, piše Deutsche Welle.

Prema podacima Destatis-a, realne plate u Njemačkoj su tokom 2022. pale za nevjerovatnih četiri posto – što je više nego ikada od 2008. od kada se vodi evidencija. Razlog je bila visoka stopa inflacije od 6,9 posto, koja je uglavnom bila posljedica ekstremno visokih cijena energije i prehrambenih artikala. Nominalne plate su, s druge strane, porasle samo za 2,6 posto.

REALNE PLATE PORASLE NAKON DUGO VREMENA

  1. Veoma je tipično da plate zaostaju za cijenama – većina tarifnih ugovora vezana je za  rok od dvije godine – objašnjava stručnjak IfW-a Groll. U mnogim tarifnim sektorima ugovori su bili na snazi i 2022. godine.
  • Tek u jesen 2022. o tome se počelo ponovo pregovarati, najprije s metalnom i elektro-industrijom – kaže Groll.

Pri tome se, kako kaže, postigao dogovor o velikim povećanjima plata, ali ona nisu provedena do sredine 2023. godine. Kako je u isto vrijeme inflacija postepeno opadala, ponovo je zabilježen blagi rasti realnih plata.

Zapravo, prvi put u toku dvije godine, u drugom kvartalu ove godine ponovo je porasla kupovna moć Nijemaca. Iako je taj porast bio minimalan i iznosio 0,1 posto, pozitivan trend se nastavio i od jula do septembra.

U trećem kvartalu, prema podacima Destatis-a, došlo je do povećanja realnih plata od 0,6 posto. “Ono najgore je iza nas. S obzirom na velike gubitke u 2022. i slab razvoj tokom pandemije korone,  tek smo na početku oporavka”, smatra Groll.

Silazna spirala je ove godine tek prekinuta. IfW očekuje stopu inflacije i povećanje plata od skoro šest posto – to pak podrazumijeva stagnaciju realnih plata. “Kupovna moć za sada nije dodatno opala”, rezimira Groll.

I minhenski Ifo-institut za ekonomska istraživanja takođe polazi od toga da realne plate nisu dalje smanjene. “Na godišnjem nivou, bruto plate po zaposlenom su porasle za skoro šest posto, otprilike isto kao i potrošačke cijene”, izjavio je za tagesschau.de Sebastian Link, istraživač tržišta rada pri ifo-institutu.

Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) Fondacije Hans Böckler, s druge strane, očekuje blago smanjenje realnih plata od 0,4 posto za tekuću godinu. Povećanje tarifa od 5,6 posto, kako kaže, nije dovoljno da bi izjednačilo uticaj očekivane stope inflacije od 6,0 ​​posto. Međutim, kako još ističe, efekti dogovorenih premija za kompenzaciju inflacije do 3.000 eura, koje ne podliježu porezima i doprinosima, nisu se u potpunosti mogli uzeti u obzir u ovim procjenama.

RAZLIKE IZMEĐU PLATNIH GRUPA I BRANŠI

  • Uključujući uštede poreza i doprinosa od premije za inflaciju, kupovna moć zaposlenih je približno osigurana – rekao je za  tagesschau.de šef Tarifnog arhiva WSI Thorsten Schulten. Međutim, gubici iz prethodnih godina nisu nadoknađeni. Realne plate su trenutno na istom nivou kao 2016. godine – ali ne za svaku grupu stanovništva.
  • Povećanje zasnovano na baznim iznosima umjesto po procentualnim vrijednostima, koje je dogovoreno u mnogim oblastima, rezultiralo je da niže platne grupe imaju značajno veća povećanja, a u nekim slučajevima čak i povećanje realne plate – kaže ovaj stručnjak. Na ovaj način sindikati su stvorili svojevrsnu kompenzaciju jer su ljudi koji manje zarađuju najviše pogođeni višim cijenama. Posebna priroda tarifnih pregovora spriječila je veći pad potrošačkih izdataka.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.

Hayat.ba

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -