– Prinosom nisam baš najzadovoljniji, ali jesam kvalitetom. Po mojim procjenama, duvan će ove godine ići u prvu klasu. Počeo sam da ga sijem 2008. godine i evo sve do sada nisam odustajao. Otkup i preradu radi fabrika u Senti, ozbiljna kompanija koja me prati u svemu, daje savjete, obezbjeđuje repromaterijal i dobro plaća rod – kaže Obrovac.

Po njegovim riječima u Hrtkovcima ima još poljoprivrednika koji se bave uzgojem duvanom na površinama od 25 do 35 hektara.

Prema podacima Uprave za duvan, lane je duvan virdžinija zauzimao površinu od 3.886 hektara, a „berlej” je bio posijan na svega 53 hektara.

Najveći domaći otkupljivač, ove godine plaća ratarima 600 dinara za kilogram duvana prve klase. To je viša cijena u odnosu na lane i to za 30 odsto. Više novca nego prošle godine ratari će dobiti i za niže klase duvana kako bi imali računicu da i takav duvan beru, suše i predaju na otkup.

– Do sada je rod skinut s više od 30 odsto površina, a u narednom periodu, sve do oktobra berači će biti na njivama kada će početi i ugovaranje s kooperantima za novu sjetvu. Ova godina je jedna od najboljih u proteklih deset godina gledajući kvalitet novog roda, dok će prinosi biti na nivou planiranih, dvije tone po hektaru – kazao je menadžer proizvodnje u ovoj kompaniji, Milan Bjelivuk.

Godina je, kako je on naveo, za duvan bila loša premda je to toploljubiva biljka, koji zahtijeva duge i sunčane dane, ali ne vrele i sušne. Tokom maja i juna bilo je padavina iznad prosjeka, potom su uslijedile visoke temperature i suša u prvoj polovini jula, zatim su stigle i dvije snažne oluje praćene ledom u drugoj polovini jula, ali su kooperanti uspjeli da primjene agrotehničke mjere.

On naglašava da za duvan kažu da se može saditi tamo gdje ništa ne uspijava.

– Ipak, kao svaka kultura zahtijeva primjenu savremene agrotehnike od oranja, pripreme zemljišta, đubrenje, prizvodnju rasada, do sušenja, sortiranja i pakovanja. Zemljišta koja mu odgovaraju moraju biti nađubrena, dobre strukture zbog pravilnog razvoja korena, PH vrijednosti oko 6,5. U troškovima proizvodnje čak 40 odsto čine troškovi za ljudski rad – istakao je Bjelivuk.

Sjetva duvana je, kako kaže Bjelivuk, samo jedan segment troška proizvodnje jer podrazumijeva i troškove proizvodnje rasada.

– Po hektaru je potrebno uložiti oko 8.000 evra za duvan virdžinija, dok za duvan tipa berlej treba manje para pošto se on suši na prirodan način bez upotrebe energenata – rekao je Bjelivuk.

Duvan tipa „virdžinija“

Prošle godine u Srbiji duvana tipa „virdžinija” otkupljeno je 5.374 tone.

– Jedina smo inostrana kompanija koja ugovara proizvodnju i otkupljuje domaći duvan u Srbiji. Površine su se iz godine u godinu samo povećavale i sada pokriva više od 60 odsto rasađenih površina – kaže on.

Po njegovim riječima, mladi bi mogli da se bave uzgojem duvanom prvenstveno zato što imaju sigurnog kupca.

– Početna ulaganja jesu velika, ali su krediti za opremu višegodišnji, što olakšava početak. Svaki proizvođač uz praćenje savjeta agronomske službe i primenom svih agronomskih mera na vreme i kako je potrebno, može očekivati solidan i održiv prihod – ističe Bjelivuk.

BONUS VIDEO: