SARAJEVO – Kako je nastupila pandemija korona virusa pa samim time i zatvaranje tržnih centara te marketa uopšte, došlo je do ekspanzije kupovine putem interneta. Danas, kada više nema zabrana u smislu trgovina i slično, navika da kupujemo “online” se zadržala.
FOTO: Pixabay
Evidenciju o robi koja se uvozi u Bosnu i Hercegovine, a koja potiče iz online kupovine, vodi Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
U toku prošle godine, UIO BiH ocarinila je 3.140 pošiljki koje su građani Bosne i Hercegovine naručili putem interneta, a koje su putem pošte pristigle u BiH i na to su potrošili 3,8 miliona KM.
Kako je za Klix potvrđeno iz UIO BiH, riječ je o pošiljkama čija je pojedinačna vrijednost iznosila više od 300 KM, što je ujedno i granica nakon koje se za svaku takvu pošiljku moraju platiti uvozne dažbine, a to su carina i PDV.
Stvarni broj pošiljka koje su građani BiH naručili putem interneta, a koje su putem pošte pristigle u BiH puno je veći.
Građani preko interneta najčešće kupuju garderobu.
Međutim, pretpostavlja se da je ovaj broj daleko veći s obzirom na činjenicu da su pošiljke, čija je vrijednost manja od 300 KM oslobođene plaćanja uvoznih dažbina. Stoga, građani česti pribjegavaju kupovini koja je manja od 300 KM kako bi upravo izbjegli dodatne troškove – a sve je regulisano Odlukom o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
Ukupna vrijednost plaćenih uvoznih dažbina u toku 2022. godine na pošiljke koje su ocarinjenje u tri carinska referata pri poštama u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru iznosi 846.400 KM.
“Upoređujući vrijednost robe koja je uvozno ocarinjenja u tri poštanska referata u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu možemo zaključiti da je došlo do blagog povećanja vrijednosti robe koja se kupuje iz inostranstva putem interneta jer je ukupna vrijednost u 2022. godini iznosila 3,8 miliona KM, dok je u 2021. godini ukupna vrijednost iznosila 3,1 milion KM”, saopštili su iz UIO BiH.
Građani putem interneta iz inostranstva najviše kupuju razne odjevne predmete, obuću, kozmetiku te ostale potrepštine za domaćinstvo.
Osim što je online kupovina postala “popularnija” za vrijeme pandemije koronavirusa, jedan od razloga zbog koje se potrošači sve češće odlučuju za ovaj vid kupovine jeste i ušteda vremena – nema više hodanja za centrima i buticima i sve nam je na dohvat ruke – zatim, izbjegavanje gužvi u radnjama, a nerijetko je izbor mnogo veći nego u tradicionalnim prodavnicama.
Također, često online kupovina nudi i mnoge pogodnosti u smislu popusta, popusta na količinu itd. Svjedoci smo i da nam, listajući društvene mreže, “iskaču” raznorazni komadi odjeće, ili nekih drugih potrepština, što nam privuče pažnju i bez razmišljanja nas navede upravo na online kupovinu. Klix
Objava Lani potrošeno blizu 4 miliona KM na online kupovinu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.
