– U prethodnom periodu imali smo određena kašnjenja koja su djelomično izazvana problemima u vezi s panedmijom koronavirusa, djelomično manjkom resursa na tržištu i lančanim poskupljenjem građevinskog materijala i usluga, kao i nedostatkom određenog građevinskog materijala na tržištu što iziskuje dodatno vrijeme za nabavku istog. Zbog svega toga može doći do sporije realizacije pojedinih projekata u nekim fazama, međutim izvođači radova čim nabave potrebne građevinske materijale intenziviraju radove, tako da se implementacija projekata nastavlja u kontinuitetu – istaknuo je Lasić.

Jedan od projekata koji je bio u fokusu bh. javnosti proteklih godina bit će završen ovih dana – povezivanje Neuma s ostatkom zemlje modernom magistralnom cestom.

– Nova magistralna cesta Stolac – Neum je u fazi završnih radova i preostalo je samo asfaltiranje na jedinom nezavršenom dijelu dužine od oko 2,7 kilometara. Prema našim planovima, najkasnije do 15. lipnja trebali bi biti završeni svi radovi i omogućen tehnički pregled i puštanje cjelokupne dionice Stolac – Neum dužine oko 36 kilometara u promet – kazao je ministar Lasić.

Rok za završetak koridora Vc pet godina

Što se tiče koridora Vc, trenutno je u izgradnji 38 kilometara autoceste, ukupne investicijske vrijednosti 1,14 milijarde maraka, a ove godine kreće izgradnja blizu 85 kilometara autoceste u vrijednosti 2,46 milijardi KM.

– Prioriteti su tri dionice Putnikovo brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše prema sjeveru kod Doboja, čime će kompletan sjeverni dio koridora u Federaciji BiH biti u izgradnji. Zatim dionice Mostar sjever – Mostar jug i tunel Prenj, kao kapitalni i u strateškom smislu najvažniji, ali i tehnički najzahtjevniji, projekti na koridoru Vc, čija će izgradnja trajati pet godina i čime će bit kompletirana izgradnja koridora Vc na teritoriji Federacije BiH – pojasnio je Lasić.

U gradnju koridora Vc u FBiH do sada je uloženo 2,65 milijardi maraka, uključujući investicije koje su u tijeku, a za izgradnju preostalih 123,8 kilometara autoceste bit će potrebno dodatnih 3,56 milijardi maraka.

Hoće li koridor zaista biti završen u roku od pet godina kako se najavljuje, ovisit će o mnogim faktorima.

– Rok je moguće ostvariti samo ukoliko se sve aktivnosti budu odvijale planski. Potrebno je pojednostaviti procedure. Pitanje kvalificirane i osposobljene radne snage već je izražen problem, kao i ukupna društveno-politička situacija u smislu odobravanja zaduženja i usporavanja procedura. Sve to utječe na dinamiku ugovaranja i same gradnje kao i ispunjavanja zacrtanih rokova – rekao je Lasić.

Poskupljenje građevinskih radova

Istaknuo je kako na dinamiku gradnje utječu i brojni drugi faktori:

– Tendencija povećanja obima posla u građevinarstvu, posebno na koridoru Vc, je značajna. Sada otvaramo novi ciklus investicija u brze ceste na prostoru cijele Federacije BiH, tako da će sigurno doći do povećanja cijena radova i problema s rokovima. Stalno poskupljenje građevinskih materijala može blokirati radove.

Prema Lasićevim riječima, bh. zakonodavstvo, odnosno Zakon o javnim nabavkama FBiH također značajno utječe na brzinu realizacije planiranih projekata.

– Trenutno se suočavamo s problemom da mnogi izvođači ne žele davati ponude zbog manjkavosti u Zakonu o javnim nabavkama zbog toga što se zabranjuje primjena klizne skale u postupku raspisivanja tendera do dodjele ugovora. Ovakvo stanje je neodrživo i iz Autocesta naglašavaju da svi značajni projekti zbog ovoga mogu stati – upozorio je ministar.

Lasić je najavio i nastavak ulaganja u druge cestovne projekte u Federaciji BiH:

– U fokusu će biti nastavak ranije započetih projekata koji su već u fazi izvođenja radova ili pripreme za radove, od kojih izdvajam izgradnju prve transverzale u Sarajevu, izgradnju južne obilaznice Mostara, rekonstrukciju magistralnih cesta u Mostaru i izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje.

Tunel Hranjen među prioritetima

Pored spomenutih projekata trenutno su u fazi izrade glavne projektne dokumentacije poddionica Šički Brod – Đurđevik na trasi magistralne ceste Tuzla – Sarajevo; zatim izgradnja gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok; izgradnja autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, Lot V Čanići – Tuzla; izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša- RH, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica- Bisovac i izgradnja brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH.

Također, jedan od prioriteta je intenziviranje radova na izgradnji tunela Hranjen dugog pet kilometara.

Lasić je podsjetio da je izgradnja tunela Hranjen na trasi planirane brze ceste Sarajevo – Goražde u isključivoj nadležnosti JP Autoceste Federacije BiH.

– Ovo ministarstvo nema zakonske nadležnosti po pitanju direktne realizacije izgradnje tunela Hranjen. Ipak, pošto je projekt izgradnje tunela Hranjen od prioritetne važnosti za Bosansko-podrinjski kanton, podržavamo stav Vlade Federacije BiH da se nastavi podrška projektu – dodao je ministar.

– U narednom periodu pred nama je puno posla, ali uz dobru radnu strukturu i međusobnu podršku možemo raditi bolje, brže i djelovati kvalitetnije u svakome pogledu te i na taj način uz dovoljno sredstava koje posjedujemo možemo ubrzati i poboljšati gradnju autocesta i brzih cesta – ocijenio je ministar prometa i komunikacija.

Željeznički promet

Kada je u pitanju prijevoz robe i putnika željeznicom Lasić je istaknuo da je 2021. zabilježen rast u oba segmenta.

– Željeznice Federacije BiH su i dalje najveći prijevoznik roba u Federaciji BiH i imaju ključnu ulogu i potencijal za razvoj gospodarstva i poslovnog ambijenta u okruženju. U 2021. godini prevezle su 8.004.760 tona robe što je u odnosu na godinu prije više za 291.966 tona robe ili 3,8 posto, dok je u putničkom prometu prevezeno 190.333 putnika što je za 67.755 putnika više u odnosu na godinu ranije – rekao je ministar.

Željeznice Federacije BiH ostvarile su prihod od 109,72 milijuna maraka što je za 2,51 milijuna više u odnosu na 2020. godinu, dok su rashodi ostali na istoj razini i iznosili su 124 milijuna maraka.

– Poduzeće je u svom poslovanju za 2021. godinu ostvarilo negativan financijski rezultat u iznosu od 14.346.897 maraka i smanjen je za približno tri milijuna maraka u odnosu na razdoblje iz prethodne godine – kazao je Lasić.

Kada su u pitanju ulaganja u željezničku infrastrukturu ministar je kazao kako su pokrenute određene aktivnosti putem raznih kreditnih investitora, a prvenstveno sa Svjetskom bankom, kako bi se osigurala sredstva za nastavak rekonstrukcije željezničke pruge na sjevernom dijelu koridora Vc od Sarajeva do granice na rijeci Savi u dužini od 270 km.

– Za pojedine dionice na navedenom dijelu postoji izrađena projektna dokumentacija ( Sarajevo – Podlugovi, Jelina Zenica) i ovi projekti su kandidirani u Program javnih investicija za period 2022-2024. godinu kojeg je usvojila Vlada Federacije BiH – kazao je ministar.

Također, putem Svjetske banke, dodao je Lasić, pokrenuta je inicijativa za iznalaženje sredstva za izradu idejnog rješenja i preliminarnih studija elektrifikacija i modernizacija pruge tuzlanske regije i pruge na dionici Tuzla – Zvornik.

Za taj projekt već je pokrenuta aktivnost prikupljanja postojeće projektne dokumentacije koja je rađena devedesetih godina prošlog stoljećau na dionici Doboj – Tuzla – Zvornik i koju će trebati revidirati.

Raste broj putnika u zračnom prometu

Nakon pandemijske 2020. godine koja je zadala snažan udarac zračnim prijevoznicima u 2021. i posebice 2022. godini zabilježen je oporavak zračnog prometa.

– Zračne luke u Federaciji BiH bilježe pozitivne rezultate rada u prvom kvartalu tekuće godine tako da je u prvom kvartalu 2022. godine s Međunarodnog aerodrom Sarajevo prevezeno 177.288 putnika što je značajno povećanje za 320 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. S Međunarodnog aerodroma Tuzla prevezeno je 58.703 putnika, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je prevezeno 32.471 putnika – kazao je ministar.

Za razliku od sarajevske i tuzlanske zračne luke, Zračna luka Mostar daleko je od tih brojki.

– Zračna luka Mostar je pretežno sezonska zračna luka te je u ovoj godini do sada imala 168 putnika u 33 operacije. Mostarska Zračna luka posluje u bitno drugačijim okolnostima od ostalih zračnih luka u Federaciji BiH i zahtijeva dodatna ulaganja kako bi se ostvarila puni potencijal – kazao je Lasić.

On je podsjetio da je u razdoblju od 2015. do 2022. godine Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u Zračnu luku Mostar uložilo više od 16 milijuna maraka, od čega je preko 9 milijuna iskorišteno za izgradnju infrastrukture i nabavku nedostajuće opreme za prihvat i otpremu putnika i zrakoplova (rekonstrukcija zgrade terminala, proširenje platforme za parkiranje zrakoplova, nabavka novog vatrogasnog vozila i drugo), a preostali iznos od oko 7 milijuna dan je kroz tekuće transfere (subvencioniranje linije Zagreb – Mostar i obratno, plaće djelatnika, školovanje, licenciranje djelatnika i ostale tekuće troškove).

Lasić je najavio da će Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i ove godine nastaviti podržavati razvoj Zračne luke Mostar kroz stavke koje su planirane u Proračunu Federacije BiH.

Dobra poslovna godina za telekom operatere

Komentirajući poslovne rezultate dva telekom operatera u vlasništvu Federacije BiH, ministar Lasić ocijenio je kako je Vlada Federacije BiH zadovoljna ostvarenim rezultatima, posebice ako se u obzir uzme opća ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa.

– BH Telecom je ostvario bruto dobit u 2021. u iznosu od 70,1 milijun maraka. U odnosu na 2020. godinu ostvarena bruto dobit u 2021. godini veća je za 18,1 milijun ili za 35 posto. U HT Eronetu dvije pandemijske godine, 2020. i 2021., unatoč brojnim poteškoćama, završile su pozitivnim rezultatom poslovanja – kazao je ministar.

Istaknuo je kako su investicijska ulaganja BH Telecoma u 2021. godini iznosila 75,3 milijuna maraka, što je povećanje za 26,3 milijuna u odnosu na 2020. godinu.

– Ključna ulaganja u 2021. godinu su se odnosila na izgradnju i modernizaciju pristupnih fiksnih i mobilnih mreža, kao i nabavku potrebne opreme za pružanje telekomunikacijskih usluga. Bitno je napomenuti da su u 2021. godini ugovoreni i pokrenuti projekti proširenja transportnih mreža, tako da kapacitivno mogu podržati sve zahtjevnije servise i nadolazeću 5G mrežu. Također, u 2021. godini BH Telecom je pokrenuo aktivnosti na dvije posebno značajne platforme za BH društvo: BH TechLab i BH Content Lab, za koje su izdvojena značajna financijska sredstva – naveo je federalni ministar prometa i komunikacija.

Kada je u pitanju HT Eronet, Lasić je podsjetio da je prošle godine sklopljen ugovor s Ericssonom Nikolom Teslom o nadogradnji i proširenju 4G/LTE radijske pristupne mreže.

– Zahvaljujući novoj ugovorenoj opremi, a poštujući najviše sigurnosne standarde, HT Eronet će imati veću pokrivenost i kapacitete 4G/4G+ mreže, što konkretno za korisnike znači bolje korisničko iskustvo, veće brzine i mogućnost korištenja novih naprednih usluga temeljenih na LTE tehnologiji – dodao je.

Na pitanje planira li se privatizacija BH Telecom i HT Eroneta, Lasić je odgovorio kako je pitanje privatizacije u nadležnosti Vlade Federacije BiH i Agencija za privatizaciju te da za sada ne postoje takvi planovi.

(fena)