Vijesti

PROFESOR ŠARGANOVIĆ ZA HAYAT.BA: DOLAR I EURO IZJEDNAČENI NAKON 20 GODINA, ŠTA UČINITI S UŠTEĐEVINOM


- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Euro se jučer ujutro kretao oko 1.007 dolara, što je pad od gotovo 15 posto od početka godine. Razlozi? Strahovi izazvani visokom inflacijom i neizvjesnošću opskrbe energijom uzrokovanom ruskom invazijom na Ukrajinu.

Europska unija, koja je prije rata otprilike 50 posto svog plina dobivala ruskim plinovodima, pokušava smanjiti ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Istovremeno, Rusija je smanjila opskrbu plinom nekim zemljama Evropske unije i nedavno je smanjila protok plinovoda Sjeverni tok prema Njemačkoj za 60 posto.

  • Ekonomski rast Evropske unije sa počecima rata u Ukrajini bilježi tendenciju stagnacije. Blizu 50 posto svojih potreba za naftom i gasom Evropska unija je do početka rata u Ukrajini snabdijevala iz Rusije. Sankcije koje je EU uvela Rusiji su se reflektirali i na samu EU. Kao odgovor na sankcije Rusija je ograničila izvoz nafte i gasa u EU što je dovelo do energetske krize, pojave krize u prehrambenom sektoru, rasta inflacije i na kraju recesije – kazao je za Hayat.ba profesor Visoke škole, oblast: Ekonomija i poslovanje ”CEPS-Centar za poslovne studije” Kiseljak, Prof.VŠ.dr.sci. Haris Šarganović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dolarov indeks porastao je za više od 1 posto drugu sedmicu zaredom, što se ponajviše zahvaljuje agresivnom povećanju kamatnih stopa američke središnje banke. Prošle sedmice objavljen je zapisnik s junske sjednice Feda, na kojoj su kamate povećane za 0.75 postotnih bodova.

  • S druge strane, SAD nemaju problem opskrbe naftom i gasom jer nisu ovisni o ruskim energentima, za razliku od Evropske unije koja se trenutno suočava i bori sa opskrbom. Ukoliko se uzme u obzir činjenica da je ekonomija SAD najjača ekonomija u svijetu, da bilježi visoku stopu zaposlenosti, da poslije krize iz 2009 godine bilježi stabilan i snažan ekonomski rast, ne treba da nas iznenadi činjenica rasta vrijednosti dolara na svjetskom tržištu novca, odnosno konstantnog pada vrijednosti eura u odnosu na dolar i ne samo na dolar nego i na ostale svjetske valute. Podsticaj jačanju dolara doprinijet će i vojna industrija SAD-a koja će zaraditi enormne količine novca prodajom naoružanja Ukrajini koje će se opet plaćati dolarom. Ne trebamo ispustiti i činjenicu da je američki dolar glavna valuta plaćanja u međunarodnoj trgovini – rekao je profesor Šarganović.

Inflacija u Euro zoni dostigla je stopu od 8,6 posto i time se izjednačila sa stopom inflacije u SAD-u. Drugi razlog smanjenja vrijednosti eura u odnosu na dolar, odnosno rasta vrijednosti dolara u odnosu na euro su i potpuno suprotne monetarne politike ECB (Evropske centralne banke) koja je uglavnom pasivna i FED-a (Sistem federalnih rezervi – Centralna banka SAD-a) koja je uglavnom aktivna.

  • U prilog tome ide činjenica da predsjednica ECB Christine Lagarde tek nagovještava mjere ECB koje je FED već davno primjenio. Tako na primjer, FED je u 2022 godini referentnu kamatnu stopu podigao tri puta i planira još četiri povećanja u cilju zaustavljanja inflacije, dok se očekuje da ECB tek podigne referentne kamatne stope. Razlog zbog kojeg ECB još uvijek nije povećala referentnu kamatnu stopu i na taj način smanjila masu novca u opticaju je nedovoljno razvijena ekonomija pojedinih zemalja euro zone. Aktivno i kontinuirano povećanje referentnih kamatnih stopa od strane FED-a će nastaviti negativno djelovati na euro, dok će se investitori fokusirati na američku valutu – kazao je profesor Šarganović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Evropska središnja banka (ECB) morat će povećati ključne kamate jer se inflacija u tom bloku kreće na rekordnim razinama od 8,6 posto. Nakon što u julu ECB poveća kamate za 0.25 postotnih bodova, u septembru se može očekivati i veće povećanje kamata, kazao je prošle sedmice Ignazio Visco, član upravnog vijeća ECB-a.

  • Za očekivati je da ECB neće moći pratiti agresivan rast referentnih kamatnih stopa koje će podizati FED, što će prouzrokovati daljnje jačanje dolara. Zbog pasivnosti ECB i nepodizanja kamatnih stopa, za razliku od SAD-a gdje se kamatna stopa kontinuirano podiže, takve aktvnosti FED-a čine dolar dosta poželjnijim. U cilju stabilizacije i jačanja eura kao zajedničke valute euro zone, potrebno je brzo i efikasno dijelovanje ECB – govori nam profesor Šarganović.

Jedina prednost smanjenja vrijednosti eura ide u korist izvoznicima iz Evropske unije, jer robe proizvedene na prostoru EU su jeftinije i konkurentnije na svjetskom tržištu. Međutim, jačanje američke valute kojom se plaća nafta i gas koji se uvoze, poništava navedenu prednost.

  • Smanjenje vrijednosti eura dodatno pogoršava situaciju sa aspekta inflacije, jer se gotovo 50 posto uvezene robe plaća u dolarima i zbog toga je potrebno više eura za plaćanje tih roba. Zbog toga je za očekivati još veće cijene, jer euro zona ulazi u recesiju i u tom slučaju smanjenje vrijednosti eura je posljedica za očekivati. Energetska kriza je izazvala istovremeno recesiju i inflaciju što predstavlja uvod u stagflaciju koju prati rast nezaposlenosti – rekao je profesor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potrošači mogu očekivati još veće cijene, još veće troškove energenata, odnosno još veću inflaciju. U takvoj situaciji gdje imamo recesiju, pad privrednih aktivnosti, potrebna je ekspanzija, odnosno rast ekonomskih aktivnosti kako bi se onemogućilo da rast životnih troškova ugrozi kupovnu moć. Zbog toga je pored monetarne politike vrlo važna uloga fiskalne politike.

  • Opće poznato je da inflacija pored toga što smanjuje kupovnu moć ona također umanjuje vrijednost naše ušteđevine. U situaciji kada imamo gotovo paritet eura i dolara kratkoročno gledano bolja opcija bi bila ulaganje u dolare. S druge strane dugoročno gledano bolja opcija držanja ušteđevine bi bila švicarski franak. Međutim, postoji još jedna opcija posebno interesantna i koja dobija na sve većem značaju je držati ušteđevinu u investicionom zlatu koje ima još manji rizik od gubitka – savjetuje nas profesor Haris Šarganović.

Prošle sedmice, drugi put zaredom, američka valuta ojačala i u odnosu na britansku, za gotovo 1 posto, što je posljedica političkog haosa nakon što je nekoliko ministara podnijelo ostavku u vladi, dok je premijer Boris Johnson najavio ostavku, ali ne odmah, kako to traže brojni zvaničnici njegove Konzervativne stranke. Od početka godine dolar je prema kursu valuta na dobitku više od 11 posto.

(Adnan H.)



Hayat.ba

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -
- Kraj oglasa -