ZAGREB – Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 19,3 posto, objavio je hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci DZS pokazuju da su u najvećoj mjeri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.

Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regionima) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7, Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.

Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 evra, a za domaćinstvo s dve odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 evra, prenosi Poslovni dnevnik.

Prema uzrastu i polu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema polu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.

U kategoriji domaćinstava s izdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s izdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u domaćinstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoa raspoloživog dohotka svih osoba.

Ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva je ukupan novčani neto dohodak koji je primilo domaćinstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva podijeli s ekvivalentnom veličinom domaćinstva izračunanom prema modifikovanoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nosiocu domaćinstva dodeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana domaćinstvu u sticanju zajedničkog prihoda.

Prosjek raspoloživog dohotka po domaćinstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 evra, dok je prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka iznosio 10.891 evro.

U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada.

Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slede Jadranska Hrvatska s 18,9, Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu sebi da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.

U domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živjelo je 5,5 posto građana.

Ginijev koeficijent odnosno mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrijednost bliža sto posto, to je prihodovna nejednakost veća.

Agencije

Objava Svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.