Prošle godine, Bosnu i Hercegovinu je napustilo čak 170.000 građana, a skoro pola miliona stanovnika otišlo je od 2013. godine.

Odlazak radno sposobnog stanovništva predstavlja sve veći problem i poslodavcima, koji su prinuđeni “popunjavati rupe” angažovanjem stranih državljana kao radne snage.

Tako je tokom prošle godine u BiH izdato preko 2.500 radnih dozvola za strane državljane.

To su pretežno radnici iz zemalja iz regije, ali i Turske, Bangladeša, Nepala..

O angažovanju stranih državljana kao radne snage u našoj zemlji, smo razgovarali sa predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnanom Smailbegovićem.

“Bosna i Hercegovina je postala Zapad pojedinim zemljama zbog nedostatka radne snage u našoj zemlji. Dakle, šta se dešava, svjedoci smo da je Evropa otvorila granice za radnike sa Balkana i svih ostalih područja. Znači, mi imamo jedan značajan odliv radno sposobnog stanovništva, dakle radne snage, prema Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj itd..I naravno, sada se ovdje pojavljuje nedostatak radne snage u određenim djelatnostima i zanimanjima, tako da sada to ustvari postaje sve interesantnije. To je ključna stvar i važno je reći da jednostavno taj proces odlaska je bio malo zaustavljen za vrijeme pandemije, jer je na snazi bila zabrana kretanja i nije se moglo”, kazao je Smailbegović na početku razgovora.

Ističe da je trend napuštanja BiH značajno krenuo prije pandemije, ali je sada u jednom zamahu velikom. 

“E sad zamislite, 170.000 ljudi otišlo tokom prošle godine, a 2500 ljudi došlo. Mislim da će se teško zaustaviti odliv. Ja sam nedavno razgovarao sa UN-ovom organizacijom za migracije (IOM) i otprilike oni kažu da još nijedna država na svijetu nije našla mjere kojim bi zaustavilo odliv, možda se nečim neznatno ublaži, tako da kažem da vjerovatno neće ni Bosna i Hercegovina. I nama je praktično jedino rješenje liberalizovati uvoz deficitarne radne snage. Neke procjene govore da bi danas Federacija BiH mogla vrlo brzo zaposliti najmanje 20-tak hiljada stranih radnika, dakle, onih nedostajućih. I ako se taj trend nastavi, ja bih rekao da je to jedini spas za bh. ekonomiju, inače ćemo mi krenuti prema dole. Jednostavno, u nedostatku radne snage će se zaustaviti razvoj ekonomije, počet ćemo stagnirati”, rekao je on.

Ima posla ko hoće da radi – U BiH više od 360.000 na evidencijama za nezaposlene

“Vidite, mislim da te cifre nisu mjerodavne. Prvo je pitanje starosne strukture i kvalifikacione strukture i zašto su ljudi prijavljeni na biro. Oni se prijave na biro jer imaju zdravstveno osiguranje i ja mislim da je dobar dio od te brojke već negdje u Njemačkoj, ali se još uvijek vode na birou. Zatim pitanje kvalifikacija, vjerovatno imaju samo neke gimnazije, tehnički i trgovačke škole, a privredi trebaju građevinci, vozači, industrijski radnici itd. Mislim kad bi se ‘isčistili’ ti spiskovi o kojim sam govorio, da bi taj broj bio značajno manji. Nama ne trebaju sva zanimanja, ja ovdje govorim o liberalizaciji uvoza deficitarne radne snage, dakle, ono što zaista nedostaje. Znači, to su poslovi na građevini, vozači, poslovi u industriji, u uslužnom sektoru, tamo gdje ljudi jednostavno ne žele da rade. Mi sada dolazimo u jednu situaciju u kojoj su Evropa i zapadne zemlje bile prije 20, 30 godina, a to je da ljudi ne žele da rade baš svakakve poslove. I u situaciji su da biraju i mogu da biraju i to čak možda i nije loša situacija za cijelo društvo, ali se onda ostavi mogućnost da ljudi koji to žele da rade iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Nepala itd, dođu i rade te poslove”, zaključio je u razgovoru za naš portal Smailbegović.