Na Wall Streetu je Dow Jones prošle semice pao 1,8 posto, na 33.811 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,8 posto, na 4.271 bod, a Nasdaq indeks 3,8 posto, na 12.839 bodova.

Pad indeksa ponajviše je posljedica izjave predsjednika američke centralne banke Jeromea Powella da će se na sjednici u maju razmatrati povećanje ključnih kamatnih stopa za 0,50 postotnih bodova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina, prikladno je da se stvari pokrenu nešto brže, kazao je Powell.

Sve jasnije da će se monetarna politika dodatno agresivno zaoštravati

Fed je na sjednici u martu povećao kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u maju vjerovatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

No, nakon posljednjih komentara Powella i drugih čelnika Feda, sve je jasnije da će se i dalje monetarna politika agresivno zaoštravati.

• Tržište uračunava povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova barem u maju i junu. Powell i mnogi drugi čelnici Feda poručuju da žele zadobiti kontrolu što je prije moguće, a to znači da će biti agresivni – kaže George Catrambone, direktor u firmi DWS Group.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga su prinosi na američke državne obveznice dosegnuli nove najviše nivoe u više godina. A to je izazvalo pad cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Alphabet, Amazon i Meta Platforms, jer se ulagači plaše da će okruženje s visokim kamatama negativno utjecati na potencijal rasta tih kompanija.

I mnoge druge centralne banke u svijetu povećavaju kamate, pa je potpuno jasno da je period jeftinog novca završen.

Blaži pad evropskih berzi

I na evropskim su berzama cijene dionica prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,25 posto, na 7.521 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,15 posto, na 14.142 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 6.581 bod.

Sve do petka ti su indeksi bili u plusu na sedmičnom nivou, no toga su dana oštro pali.

Posljedica je to najave agresivnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, ali i moguće zaoštravanje monetarne politike ECB-a prije nego što se očekivalo zbog visoke inflacije.

Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos kazao je kako bi se program otkupa državnih obveznica mogao okončati u julu.

Stoga se sada na tržištima novca procjenjuje da bi do kraja godine ECB mogla povećati kamate za 0,80 postotnih bodova.

Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,1 posto, na 27.105 bodova, jer japanska centralna banka, po svemu sudeći, još neko vrijeme kani voditi poticajnu monetarnu politiku.