Vrtoglavi rast vrijednosti bitkoina tokom pandemije probudio je veliko interesovanje za kriptovalute čak i kod ljudi koji ranije nisu ozbiljno shvatali digitalni novac.

Interesovanje investitora za digitalnu imovinu se proširilo uprkos velikoj nestabilnosti koja je karakteriše, pa je vrijednost tržišta kriptovaluta porasla prošle godine za 1,5 biliona (1.500 milijardi dolara) na 2,3 biliona dolara. Iako je bitkoin najpoznatiji, njegov udio je tek oko 40%.

Zbog velike i nepredvidive oscilacije vrijednosti, kriptovalute spadaju u visokorizične investicije. Cijene ponekad variraju i do 20 posto u jednom danu, ali to je ujedno i najveća prednost u odnosu na druge investicije, jer se brzo može ostvariti profit. S druge strane, rizici od krađe i prevara su mnogo veći, jer kako rastu količine novca u igri, raste i kriminalna aktivnost.

Prošle godine je zabilježen rast kripto prevara od skoro 60% u odnosu na prethodnu godinu. Uglavnom se svode na krađe “ključeva” za digitalne novčanike u kojima se čuvaju bitkoin, etereum, lajtkoin i druge kriptovalute.

Postoje i maliciozni programi koji mogu da promijene adrese tako da se vlasnicima može desiti da nesvjesno pošalju bitkoine hakeru umjesto onome kome su namjeravali. Ukradena digitalna imovina teško se može vratiti, imajući u vidu da se transakcije obavljaju po cijelom svijetu bez nadzora regulatorne ustanove.

Ukradenom digitalnom novcu je teško ući u trag, ali ne i nemoguće. FBI je tek nedavno, šest godina nakon velikog hakerskog napada na mjenjačnicu Bitfinex, zaplijenio većinu tada ukradenih bitkoina koji danas imaju vrijednost od 4,5 milijardi dolara.

Učestale kriminalne aktivnosti i neregulisano tržište decentralizovanih finansija sve više zabrinjavaju investitore. Jedan broj zemalja je djelimično regulisao učešće kriptovaluta u ekonomskim tokovima, uglavnom tako što su uvele obavezno licenciranje kripto mjenjačnica i naplatu poreza (EU, UK, Rusija, Kanada, SAD, Meksiko, Čile, Japan i još neke). Američka ministrica finansija Janet Yellen (Dženet Jelen) rekla je nedavno da vlada mora dodatno regulisati ovo rastuće tržište kako bi spriječila nelegalne i prevarne transakcije.

Nadležni komitet Evropskog parlamenta krajem marta je usvojio prijedlog zakona protiv pranja novca i finansiranja terorizma, koji pored ostalog predviđa praćenje kripto transakcija koje se obavljaju putem posrednika na isti način kao što se prate tokovi tradicionalnog novca.

U BiH, zbog nepostojanja pravnog okvira u ovoj oblasti, dešava se ono što se dešavalo i u drugim zemljama dok je tržište kriptovaluta bilo u povoju – banke odbijaju klijente koji račune koriste za trgovinu digitalnim novcem. Posljednja u nizu je Privredna banka Sarajevo, koja je donijela odluku da ubuduće neće poslovati sa klijentima koji se bave kriptovalutama i igrama na sreću, te onima čiji su vlasnici registrovani u off-shore zonama, a cilj je da eliminiše rizike koji određene aktivnosti klijenata mogu prouzrokovati za banku.

Predstavnici banaka ističu da je regulacija tržišta neophodna za privlačenje investicija i da bi donošenje propisa ohrabrilo banke da posluju bez straha. Po ocjeni stručnjaka, Lihtenštajn je najbolje uredio tržište kriptovaluta i može da bude dobar model za BiH.

Kad je riječ o regionu, Slovenija je trgovinu kriptovalutama svrstala u neklasifikovane prateće poslovne aktivnosti, djelatnosti obrade podataka i srodnih djelatnosti. Srbija je ovu oblast uredila zakonom o digitalnoj imovini krajem 2020. godine, s ciljem da podstakne razvoj ovog tržišta i spriječi zloupotrebu digitalne imovine u kriminalne svrhe.

Kina je krenula u sasvim suprotnom smijeru. Centralna banka je u septembru prošle godine proglasila sve aktivnosti prilikom kojih se koriste kriptovalute nelegalnim, upozorivši da one ozbiljno ugrožavaju sigurnost imovine i ljudi.

U svakom slučaju, odnos banaka i kripto klijenata i dalje nije sasvim ružičast ni u zemljama gdje su se kripto valute odomaćile.