Ovogodišnji Sarajevo Business Forum 2022 privukao je oko 1.550 domaćih, regionalnih i svjetskih predstavnika vlada, ministarstava i poslovnih osoba iz oko 40 zemalja svijeta. Ove godine prijavljen je rekordan broj projekata.

Tokom dvodnevne poslovno-investicijske konferencije prezentirano je 313 projektnih prezentacija, te održano više od 400 B2B sastanaka. SBF je pratilo više od 240 predstavnika medija iz zemalja regiona i svijeta.

Forum su otvorili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i predsjednik Uprave Bosna Bank International Alek Bakalović. Komšić je iskazao potrebu političke i poslovne saradnje zemalja regiona, a Bakalović je rekao kako je domaćim privrednicima potreban know-how i pristup stranim tržištima, te da je koncept “nearshoringa“ prilika za privlačenje stranih investicija.

Regionalno ekonomsko uvezivanje zemalja zapadnog Balkana je, prvog dana Sarajevo Business Foruma, definisano kao najefikasnije rješenje za našu regiju.

Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor je još jednom naglasio bitnost zajedničke saradnje zemalja jugoistočne Evrope, te je pozvao političke lidere regiona na konstruktivnu organizaciju i kreiranje novih prilika za investicije. Pahor je i zagovornik pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

– Smatram da BiH treba da dobije kandidatski status bez preduslova, a nakon toga da vlasti BiH ispunjavaju svih 14 preduslova za pristupanje EU. Predstoji jako puno posla, ali je ovo izvodivo i realno, te postoji politička volja u Briselu. Znam da je ovo hrabar potez, te izlazi iz okvira ustaljene dinamike, ali je ovo moj poziv EU i liderima ove zemlje – izjavio je Pahor.

Specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler rekao je da je EU odgovorna za sva pitanja BiH i regiona, te da ‘trebamo razmisliti kako da iskoristimo poslovne prilike, uprkos nesuglasicama i problemima sa kojima se ova zemlja suočava’.

I ministar gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović je izjavio kako je u vrijeme ekonomske krize zajednička dužnost zemalja regiona da nađu rješenje i da se ojačaju ekonomske veze u regionu, te da je ekonomski saradnja zapadnog Balkana jedan od ključnih preduslova za ekonomski prosperitet regiona.

Ministar trgovine Republike Turske Mehmet Muş istakao je važnost koncepta „nearshoringa“ za područje Balkana, te je naglasak stavio na regionalnom partnerstvu zemalja regiona, jer je Balkan blizak i Zapadu, ali i Aziji i zemljama Bliskog Istoka.

Stručnjaci iz regiona i svijeta govorili su, prvog dana 11. SBF-a, o ekonomskom, privrednom i društvenom oporavku nakon pandemije Covid-19, ali i prilikama za preokret koje mogu pomoći regiji i BiH u razvoju.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić rekao je da je regija zapadnog Balkana ovisna o investicijama drugih ekonomija, ali je isto tako ovisna o zajedničkoj političkoj i poslovnoj saradnji, te da zemlje zapadnog Balkana trebaju da traže prilike i jačaju ekonomske i političke saradnje.

Bivši premijer Republike Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je također pozvao na regionalnu saradnju, te podržao proces kreiranja jedinstvenog tržišta na zapadnom Balkanu.

Na tom skupu obratili su se i predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO) Šekib Avdagić, izvršni potpredsjednik banke Kuveyt Turk Ahmet Albayrak, predstavnica Evropske investicione banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Sandrine Friscia, osnivač i predsjednik Instituta za demokratiju i ekonomske odnose (IDEAS) iz Malezije Zain Al-‘Abidin ibni Tuanku Muhriz; Orhan Aydin, član odbora Agencije za razvoj Ankare i član Vijeća za visoko obrazovanje TOBB, član Visokog savjetodavnog odbora OSBÜK-a i član izvršnog odbora ÜSIMP, te Murat Yülek, osnivač i rektor Ostim tehničkog univerziteta.

Drugi dan Sarajevo Business Forum 2022. protekao je, kroz tematske panele i poslovne B2B sastanke. Trgovinski komesar Ujedinjenog Kraljevstva (UK) za područje Evrope Chris Barton rekao je da je cijeli svijet usmjeren pokretanju novih investicija, ekonomskom oporavku i podizanju ekonomskog standarda.

Potencijali „nearshoringa“ u zemljama zapadnog Balkana predstavljene su u studiji Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Održana su četiri su panela – ‘Perspektive Nearshoringa’, ‘Moć turizma za ekonomski razvoj’, ‘Uloga javno-privatnog partnerstva i transfer znanja u privatnom i javnom sektoru’ i ‘Islamske finansije u postizanju ciljeva održivog razvoja’.

U panelu „Evropsko nearshoring iskustvo” učesnici su iznijeli vlastita iskustva, te su definisane prednosti ulaganja i realociranja proizvodnje u zemlje zapadnog Balkana.

Kao najveće prednosti zemalja zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija izdvojile su se geografska blizina, niska cijena rada i edukovana radna snaga, ali su panelisti isticali i kulturolške sličnosti i veze među ljudima kao prednosti prilikom odluke za investiranje.

Kao najinteresantnije sektore za investiranje u BiH i zemlje regiona panelisti su izdvojili sektor metalske i drvne industrije i energetski sektor.

Također je rečeno da je Bosni i Hercegovini potrebna i podrška vlada kroz različite reforme koje će olakšati administraciju, poboljšati obrazovni sistem, te utjecati na povećanje plata radnicima.

U saradnji s USAID-ovim Projektom razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini organizovan je panel “Moć turizma u podsticanju ekonomskog rasta”.

Panelisti su govorili o najboljim međunarodnim praksama i razmatrali lokalne inicijative za pokretanje ulaganja u turizam, rast i razvoj, te industrije u BiH s ciljem pozicioniranja zemlje kao globalno konkurentne turističke destinacije.

Panelisti su isticali regionalne saradnje kad se radi i o sektoru turizma, ali i o važnosti brendiranja regionalne destinacije, koja je važna ne samo za sektor turizma nego i za ostale grane industrije.

Panelisti na sesiji su govorili o BiH kao o najuzbudljivijoj destinaciji za posjetiti, ali i investirati.

Uloga javno-privatnog partnerstva i transfer znanja u privatnom i javnom sektoru bila je tema trećeg panela drugog dana 11. Sarajevo Business Foruma. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini prilike za javno-privatno partnerstvo se vide u svim industrijskim sektorima, a najveći potencijali za uspostavljanje javno-privatnog partnerstva se vide u sektoru energije i zdravstvu gdje i dalje dominiraju državne kompanije. Istaknuto je i kako saradnja između vlade i privatnog sektora mora biti postavljena na „win-win temeljima“.

Na kraju drugog dana 11. Sarajevo Business Foruma razgovaralo se o ulozi islamskih finansija u postizanju ciljeva održivog razvoja, te kako iskoristiti islamsko finansiranje za regulisanje siromaštva, socijalne nejednakosti i ograničene kapacitete vlade, odnosno sve negativno što utječe na nju i njene subjekte.

– Istaknuto je kako islamsko finansiranje nije isključivo vezano za islamske zemlje, te da je posmatrano kao važno sredstvo kad se kreiraju sinergije između privatnog i islamskog sektora i razvoja – navodi se.

Prezentirana je i nova edukacijska platforma za islamske finansije i održivi razvoj, razvijena od UNDP IICPSD i Islamske razvojne banke.

– U okviru 11. Sarajevo Business Foruma organizovan je okrugli sto o temi jačanja ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Bahreina, te poslovni razgovor sa predstavnicima iz Malezije. Taj skup rezultirao je memorandumom o saradnji u oblasti poslovanja i uzajamne podrške – saopćio je organizator 11. Sarajevo Business Foruma.

Biznis.ba / Fena