Sa nizozemske energetske berze ovih dana stižu dobre vijesti: cijena gasa pada. U srijedu je ugovor TTF (Terminkontrakt), koji postavlja trendove za evropsku trgovinu gasom, pao za više od osam posto na manje od 100 eura po megavat satu. Danas je ugovor za isporuku u januaru čak zabilježio cijenu manju od 91 eura.
Ovim se nastavlja trend, koji se bilježi posljednjih mjeseci: situacija sa snabdijevanjem gasom u EU se stabilizovala. Potražnja također značajno opada, što vrši pritisak na cijene i dovodi do njihovog pada. U novembru je Evropska unija čak uspjela premašiti svoj cilj uštede plina od 15 posto. Ovo je rezultat aktuelnih podataka statističkog ureda Eurostat.
18 zemalja EU uštedjelo je više od 15 posto, uključujući Njemačku sa padom potrošnje od oko 25 posto. Cijena gasa se odavno udaljila od svog rekordnog maksimuma, dostignutog u avgustu ove godine: tada je cijena gasa na referentnoj tački TTF porasla na 346 eura po megavat satu – deset puta više od cijene iz prethodne godine i više od tri puta više od trenutnih cijena, prenosi Deutsche Welle.
Krajnji potrošači (kupci) nisu direktno pogođeni
Istina je da su se obistinile prognoze stručnjaka da će cijene gasa tokom godine padati i da se nikada više neće vratiti na više od 300 eura po megavat-satu. U EU ipak ne žele rizikovati da nepredviđena ekonomska i politička kretanja, kao na početku ove godine, ponovo dovedu do poskupljivanja gasa.
Zbog toga su ministri energetike zemalja članica EU ove sedmice dogovorili zajedničku gornju granicu cijene gasa. Nakon višemjesečnih prepirki, u ponedjeljak je izglasano uvođenje “mehanizma korekcije tržišta”. Ovaj mehanizam predviđa da će berzovna trgovina gasom biti zabranjena ako cijena gasa na holandskoj berzi energenata tri radna dana bude iznosila iznad 180 eura po megavat satu i istovremeno bude 35 eura iznad cijene tečnog gasa na svjetskim tržištima.
Za isporuke gasa, koje treba da budu izvršene u narednom mjesecu, u naredna tri mjeseca ili u narednoj godini odlučujuća je cijena na energetskoj berzi u Amsterdamu.
Ograničenje cijena gasa u EU, koje bi moglo stupiti na snagu od februara, prvenstveno će pogoditi velike kupce, čiji su ugovori o snabdijevanju zasnovani na TTF Futures – virtualnoj vrijednosti, kojom se utvrđuje cijena nizozemskog gasa na berzama u Londonu i Čikagu. Za razliku od mjera koje je poduzela njemačka vlada, krajnji potrošači nisu direktno pogođeni ovim ograničenjem cijene, prenosi DW.
“Bez presedana i neispitano”
Međutim, nejasno je hoće li ograničenje cijena gasa u EU, ako se provede odnosno pod određenim okolnostima stupi na snagu, zaista imati željeni učinak. Već sedmicama se sumnja u efikasnost ovog instrumenta. Te sumnje dolaze iz industrije ali i iz Regulatorne agencije za energiju EU.
Na primjer, nadležne vlasti EU upozorile su da je malo vjerovatno da će nova gornja granica cijene plina u EU smanjiti troškove za potrošače i poduzeća i opisala gornju granicu cijene gasa “bez presedana i dosada neispitanu”. Financial Times je citirao direktora Agencije za energetiku Kristijana Cinglersana (Christian Zinglersen), koji je rekao da bi se “nerado oslanjao na ovo ograničenje cijene gasa”.
U Njemačkoj, Mađarskoj, Austriji i Holandiji donedavno je postojao veliki otpor, a Mađarska je u ponedjeljak čak glasala protiv gornje cijene gasa. Njemačka vlada usprotivila se ograničenju cijena gasa u EU, ali je potom glasala za “mehanizam za korekciju tržišta”. Jer, na insistiranje Njemačke dodane su klauzule u slučaju nestašice gasa: ograničenje se ne primjenjuje ako bude prijetilo da se trgovina prebaci na druga tržišta, potrošnja gasa u EU naglo poraste ili postoji manjak gasa u EU, prenosi DW.
Da li berze energenata migriraju?
Čini se da je potpuno realan scenario prelaska na druga tržišta, jer se gornja granica odnosi samo na tržišta EU, a ne na tržišta van EU kao što je britanska trgovačka platforma National Balancing Point (NBP).
rema Financial Timesu, vodeća energetska Interkontinentalna berza (ICE) već je zaprijetila da će svoje poslovanje premjestiti iz Holandije u neku zemlju izvan EU. To bi bio gorak gubitak za Evropu. Osim toga, trgovci bi u budućnosti mogli jednostavno obavljati privatne transakcije i više ne nastupati na berzi energije.
To je zato što vanberzovne transakcije i poslovi (OTC-transakcije) još nisu obuhvaćene ograničenjem cijena u EU. Međutim, prema pisanju novinske agencije Reuters, EU želi ispitati da li bi se OTC-transakcije također mogle uključiti u gornju granicu cijene plina.
Kritičari smatraju da opasnost nije uklonjena
Uprkos dodatnim klauzulama, kritičari ovih mjera smatraju da opasnost od krize snabdijevanja gasom u Evropi nikako nije uklonjena, niti izbjegnuta.
Zamjenik generalnog direktora BDI Holger Loesch rekao je prošle sedmice: “Ovo će isprogramirati dalekosežne poremećaje tržišta, posebno fizička uska grla zemnog gasa za punjenje skladišta u 2023/24., jer će biti izgubljeni važni poticaji za uštedu energije.” I: „Ograničenja cijena gasa ne rješavaju krizu oko snabdijevanja, već suštinski predstavljaju rizik za sigurnost snabdijevanja gasom u Evropi”.
Kerstin Andreae, predsjednica njemačkog Udruženja elektroprivrede i vodoprivrede (BDEW), upozorila je da bi gornja granica cijena mogla dodatno pogoršati situaciju u snabdijevanju gasom: Sa njene tačke gledišta, Evropa na taj način slabi svoju konkurentnost. Prodavci bi, po njenom mišljenju, jednostavno mogli migrirati u regije gdje mogu postići veće cijene gasa.
– Ako želite da isključite tržišnu ekonomiju, to obično ima negativne posljedice – pojašnjava Albreht fon der Hagen, generalni direktor Udruženja porodičnih preduzeća. U najgorem slučaju, to bi moglo dovesti do zastoja u evropskoj ekonomiji.
U Briselu postoje slični strahovi, ukoliko cijene gasa porastu naglo, kao u ljeto ove godine. Jer, postoji velika bojazan da bi nove rekordne cijene gasa mogle paralizirati industrijsku proizvodnju i time izazvati društveni potres. Međutim, niko ne zna da li je ograničenje cijena gasa pravi instrument. Na kraju krajeva, EU je već izrazila spremnost da suspenduje gornju granicu cijena gasa, ako ona ima bude imala negativne posljedice, prenosi Deutsche Welle.
(Haber.ba)