U izvještaju MMF-a se navodi da rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što ima posljedice i za BiH. Štaviše, očekuje se da će globalno pooštravanje finansijskih uvjeta opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha.

• Ekonomski rast je pao sa 7,4 posto u 2021. godini na 3,9 posto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do dva posto 2023. godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 posto u oktobru 2022. godine i od tada kontinuirano pada, ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnoj razini, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini – navodi se u saopćenju.

MMF u izvještaju navodi da su prisutni visoki negativni rizici, koji uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu, te realizaciju finansijskih rizika.

Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 posto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje mjera je zbog ublažavanja krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje.

• Ukupni dug u BiH pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini također zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga – saopćio je MMF.