Izvoz prehrambenih proizvoda iz Ukrajine je nastavljen, te iako je još uvijek manji nego prije početka rata i u odnosu na prošlu godinu, taj izvoz je znak da zalihe iz Ukrajine mogu doći na svjetska tržišta, kazala je u intervjuu za Fenu ekonomistica Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Monika Tothova povodom aktuelne situacije na globalnom tržištu hrane uzrokvane ratom u Ukrajini, sušom i energetskom krizom.

– Općenito govoreći, situacija na tržištima je i dalje prilično zategnuta. Bilo kakav šok – bilo da se radi o vremenskim prilikama, konfliktima ili slično – unijet će određeni stepen neizvjesnosti na tržišta, a moguće i izvršiti pritisak na povećanje cijena – kazala je Tothova.

Istakla je uslovljenost između cijena energenata i cijena poljoprivrednih proizvoda.

– Energenti se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Zemni plin je, na primjer, ključni sastojak azotnog gnojiva. Stoga, cijene gnojiva ostaju na vrlo visokom nivou zbog visokih cijena energenata. Zbog visokih cijena energenata, poljoprivrednici bi mogli koristiti manje gnojiva, što negativno utiče na prinose, smanjujući buduću proizvodnju – navodi Tothova.

Upitana da prokomentariše medijske natpise o intenzitetu suše u Kini i na koji način to može uticati na lance snabdijevanja, ekonomistica FAO-a je potvrdila da neki dijelovi Kine prolaze kroz veliku sušu, ali da nisu svi usjevi jednako pogođeni ovom nepogodom.

– Na primjer, ozima pšenica je već požnjevena. Za žitarice, uključujući pšenicu, toplotni talas i suše su najštetniji u fazi punjenja zrna. Kasnije će visoke temperature imati određeni uticaj na žetvu, ali ne tako dramatičan kao u fazi sazrijevanja zrna. Tako će se značajniji efekat vidjeti na usjevima koji se beru u ljeto i jesen, kao što su riža i soja – kazala je Tothova.

Na upit o tome koliko će takva situacija u Kini uticati na njen uvoz prehrambenih proizvoda i lance snabdijevanja za ostale zemlje, Tothova je rekla da je Kina već veliki uvoznik poljoprivrednih dobara i da “posjeduje značajne zalihe poljoprivrednih proizvoda koje bi mogla koristiti, tako da to ne znači da bi manja proizvodnja neophodno bila nadoknađena u cijelosti na međunarodnim tržištima.”

– Međutim, povećana kupovina bi stvorila dodatnu potražnju- i u zavisnosti od drugih faktora, uključujući veličinu žetve na drugim mjestima, dostupnost izvoza na svjetskim tržištima, i slično – mogla bi da izvrši pritisak na globalno tržišta. U slučaju soje, na primjer, predviđa se da će globalna proizvodnja porasti na rekordan nivo zbog velike proizvodnje u Brazilu, i pored manje proizvodnje u Sjedinjenim Državama. Dakle, način na koji će situacija uticati na cijene žitarica zavisi od vrste usjeva – pojasnila je sugovornica.

Govoreći o krizi i njenom uticaju na zemlje trećeg svijeta, od kojih neke imaju dugoročni problem u pristupu hrani, Tothova je podsjetila da je prošle godine došlo do novog talasa gladi širom svijeta.

– Prema Globalnom izvještaju o prehrambenim krizama, 2021. godine, oko 193 miliona ljudi u 53 zemlje/teritorije iskusilo je visoku akutnu nesigurnost pristupa hrani, što je povećanje od 40 miliona ljudi od 2020. godine. Konflikt, često u kombinaciji sa ekonomskim i prirodnim šokovima, imao je negativan uticaj na oko 139 miliona ljudi 2021. Tri od četiri zemlje koje su imale katastrofalne nivoe akutne gladi bile su pogođene sukobom – kazala je ona.

U nastavku razgovora naglasila je kako se problem sigurnosti hrane u mnogim zemljama počeo pogoršavati puno prije početka rata između Rusije i Ukrajine, jer je pandemija COVID-19 imala negativan uticaj na prihode ljudi, a cijene hrane su već bile visoke.

-Međutim, rat u Ukrajini ograničio je izvoz i uzrokovao dodatnu neizvjesnost na tržištima stvarajući pritisak na povećanje cijena. Troškovi transporta su također povećani. Iako su međunarodne cijene pale sa najvećeg nivoa u martu 2022., one su i dalje povećane, a povećana ponuda na međunarodnim tržištima još uvijek nije dovela do nižih cijena – precizirala je Tothova.

Napominje da je globalno gledano, ključni aspekt održati trgovinski tok: različita izvozna ograničenja unose dodatnu neizvjesnost na tržišta i vrše pritisak na povećanje cijena.

– Dugoročno gledano, osnovno načelo ostaje održivo povećanje poljoprivredne proizvodnje i bolje korištenje postojećih resursa. FAO pomaže poljoprivrednicima da postignu upravo to. Za ljude pogođene krizom pristupa prehrambenim proizvodima potrebna je hitnija humanitarna pomoć, uključujući pomoć u hrani ili pomoć za život – zaključila je ekonomistica FAO-a Monika Tothova u intervjuu za Fenu.

(fena)