[ad_1]
Za pomenuti period ove godine u Bosnu i Hercegovinu je došlo vode, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, kao i vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode sa dodatim šećerom, u iznosu od 242.380.334 KM.
Prema tim podacima u ovoj godini uvoz je veći za više od 32,5 miliona maraka nego godinu dana ranije u istom periodu.
- Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Italije i Njemačke- dodaju iz UIO BiH.
Kada se posmatra izvoz, BiH je za 11 mjeseci ove godine izvezla vode u vrijednosti od 51.441.410 KM, što je više za 8,1 miliona KM nego lani u istom periodu.
- Najviše vode izvezli smo u Hrvatsku, Makedoniju i Sloveniju-kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da se svako povećanje vrijednosti uvoza vode može objasniti inflacijom, klimatskim prilikama ove godine, ali i uspješnom turističkom sezonom.
- Svejedno je ovaj odlazak tragičan i predstavlja nastavak ekonomskog samoubistva koje takav uvoz predstavlja. Najvećim dijelom odgovornost je na samim kupcima, jer je vrlo jednostavno pronaći domaću vodu bilo gdje. Nemamo u svakoj prodavnici ili ugostiteljskom objektu veliki izbor, ali iskreno rečeno, oni objekti u kojima dominiraju uvozni proizvodi ne zaslužuju domaće kupce-ističe Gavran za “Nezavisne novine”.
Dodaje da je, po njegovom mišljenju, zaista više psihološko pitanje da neko može izabrati strani proizvod ako ima domaću alternativu, makar jednakog kvaliteta i cijene, a u slučaju vode to je najčešće domaća voda boljeg kvaliteta i povoljnije cijene.
- I stranim turistima treba primarno nuditi domaće proizvode, jer je logično da su zainteresirani da okuse nešto iz zemlje koju su posjetili, a ne isto što imaju kod kuće- kazao je Gavran,
Pojasnio je da vlasti BiH mogu i trebaju učiniti više da pomognu domaćim firmama da budu konkurentnije i osiguraju stroge kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda, uključujući i vodu, ali, kako kaže, ipak je ključna uloga kupaca, odnosno domaćeg stanovništva i domaćih trgovaca i ugostitelja.
Dejan Rauš, portparol Privredne komore Republike Srpske, kaže da su podaci takvi upravo zato što kupci i dalje preferiraju strane proizvode.
- Sve do trenutka kada potrošači ne promijene svoj stav prema kupovini domaćih proizvoda, naročito kada je riječ o vodi, suočavaćemo se s ozbiljnim izazovima. Kupovinom domaćih proizvoda, u osnovi, doprinosimo jačanju domaće privrede i pružamo podršku samima sebi. Poražavajuće je što trošimo značajna sredstva na uvoz strane vode, iako imamo obilje izvora pitke vode kod nas- kazao je Rauš za “Nezavisne novine”.
Ističe da je potpuno jasno da ne bi bilo toliko uvoza vode da nema potražnje za njom na domaćem tržištu.
- Strane vode i dalje dominiraju policama prodavnica u RS i FBiH u poređenju sa domaćim proizvodima, što je ključni faktor njihove bolje prodaje. Strani proizvođači vode uspjeli su da se nametnu marketinškom kampanjom usmjerenom ka ugostiteljima, marketima i malim potrošačima u Republici Srpskoj-kazao je Rauš.
Godina Vrijednost
2021. 184.946.359 KM
2020. 145.096.882 KM
2019. 171.176.100 KM
2018. 154.382.889 KM
2017. 143.845.334 KM
